Zanimljivo je da on uglavnom ne izaziva bolest kod glodara. Naučnici smatraju da je to zato što su se razvijali zajedno hiljadama godina, pa je njihov organizam našao način da se nosi bez ozbiljnih posledica.
Problem nastaje kada se hantavirus prenese na ljude, jer naš imuni sistem reaguje burnije. Upravo to se desilo skoro na prekookeanskom kruzeru M. V. Hondius, koji pod holandskom zastavom plovi od Argentine do Kanarskih ostrva.
Imunolog Stiven Bedfjut iz Centra za zdravlje, Univerziteta u Novom Meksiku, smatra da ovaj slučaj definitivno jeste bio iznenađenje. Prema njegovom mišljenju na ovakvim putovanjima mnogo češće su gastreintestinalne infekcije.
Do sada su preminule 3 osobe, a izveštajem od 11. maja, testovima je potvrđemo prisustvo zaražavanja kod 7 putnika.
Naučnici tvrde da do prenosa najčešće dolazi udisanjem sitnih čestica iz sasušenog urina, pljuvačke ili izmeta zaraženih glodara. Kao rizična mesta označeni su zatvoreni i slabo provetreni prostori poput podruma, vikendica, šupa ili tavana u kojima dugo niko nije boravio.
Ređe, infekcija nastaje nakon direktnog kontakta sa glodarima ili preko kontaminiranih površina.
Iako zaražavanje hantavirusom zvuči zastrašujuće nakon skorašnjih pisanja u medijima, stručnjaci naglašavaju da prenos na ljude nije čest slučaj.
Većina nikada neće doći u kontakt sa virusom, a rizik se značajno smanjuje jednostavnim merama opreza poput provetravanja zatvorenih prostora, korišćenjem rukavica i maski prilikom čišćenja mesta gde su boravili glodari i izbegavanjem direktnog kontakta sa njihovim izmetom.
Imuni sistem ljudi vs hantavirus i slučaj miševa
Zanimljivo je da miševi ne oboljevaju od hantavirusa na način na koji od njega oboljevaju ljudi. Njihov imuni sistem virus drži pod kontrolom bez jakih upala. Kod ljudi, s druge strane, preterana reakcija organizma dovodi do ozbiljnih problema sa plućima ili bubrezima.
Komplikacije usled zaražavanja jesu ozbiljne, ali ishod zavisi od tipa virusa - kojih ima oko 40. Ukoliko dođe do Hantavirusnog plućnog sindroma stopa smrtnosti je veća, i prema dostupnim podacima kreće se između 30 i 50 odsto.
Najčešći tip u Evropi i Aziji jeste hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom, od čega je u Srbiji tokom prethodne decenije zabeleženo 127 slučajeva.
Naučnici danas više nego ikada proučavaju odnos između glodara i hantavirusa kako bi razumeli zbog čega neke životinje mogu da žive sa ovim virusom bez posledica, kako bi u budućnosti mogli da razviju nove i efikasnije terapije za ljude.
Posebnu pažnju naučnika privukao je takozvani andski soj hantavirusa, jedini poznati soj koji se u retkim slučajevima može preneti i sa čoveka na čoveka. Međutim, čak ni u ovom slučaju on se ne širi lako poput gripa ili kovida, kako tvrdi dr Bedfjut.
"Dakle, morate da imate ljude koji spavaju u istom krevetu ili dele hranu, virus se može preneti jedino na taj način. Ne prenosi se u velikim grupama", tvrdi.
Upravo zbog toga stručnjaci smatraju da nema razloga za paniku, iako se situacija na kruzeru pažljivo prati.
Marija van Kerhkove, šef kancelarije za pandemije i epidemije SZO-a, na konferenciji za medije 5. maja, izjavila je da je rizik od izbijanja epidemije nizak.
Sa konstatacijom se slaže i dr Bredfjut, koji navodi i nedavnu studiju iz Nju Meksika prema kojoj je čak četvrtina ispitanih glodara zaražena hantavirusom. Drugim rečima, širenje hantavirusa je veoma nisko.
Zaključak je da najvažnija zaštita ostaje prevencija: provetravanje zatvorenih prostora, pažljivo čišćenje mesta gde su primećeni glodari i izbegavanje metenja koje podiže prašinu.
Stručnjaci savetuju korišćenje rukavica i maski prilikom čišćenja potencijalno kontaminiranih prostora i napominju da je situacija na kruzeru izolovani incident koji se prati.
(EUpravo zato/National Geographic)