Odstranjivanje dela pluća zvuči kao zahvat nakon kog je disanje trajno i ozbiljno narušeno. Međutim, stvarnost je složenija: mnogi ljudi nakon operacije mogu ponovo da rade i obavljaju uobičajene aktivnosti, iako oporavak traje nedeljama, a u određenim slučajevima i duže.

Uklanjanje jednog dela

Pluća nisu jedinstvena tkivna masa, jer desno plućno krilo ima tri režnja, dok levo ima dva. Svaki režanj predstavlja anatomsku celinu sa sopstvenim ogranima disajnih puteva i krvnih sudova.

Kada se odstrani jedan režanj, operacija se naziva lobektomija i ono nije isto što i pneumonektomija, kojom se uklanja čitavo plućno krilo.

Organizam ima određenu funkcionalnu rezervu pluća, što znači da plućno tkivo koje ostaje, može da nastavi da obezbeđuje razmenu kiseonika i ugljen-dioksida. Ipak, to ne znači da se izgubljeno tkivo nadoknađuje ili da se preostali režnjevi pretvore u novi režanj. Nakon operacije menjaju se raspored i mehanika disanja, a preostalo plućno tkivo i respiratorni mišići prilagođavaju se novim okolnostima.

Koliko će se čovek uspešno prilagoditi zavisi od nekoliko faktora: plućne funkcije pre operacije, veličine i mesta odstranjenog dela, eventualne hronične opstruktivne bolesti pluća, zdravlja srca, fizičke kondicije i mogućih postoperativnih komplikacija.

Zato dve osobe koje su imale istu operaciju ne moraju da imaju i isti tok oporavka. Neko će se relativno brzo vratiti uobičajenim aktivnostima, dok će drugome biti potrebno više vremena i dodatna respiratorna rehabilitacija.

Jedno plućno krilo
Foto: Shutterstock

Šta se dešava sa dahom?


U periodu nakon operacije pacijent može da se brže zamara i ostaje bez daha pri hodu, penjanju uz stepenice ili drugim aktivnostima koje su joj ranije bile jednostavne.

To ne znači da je operacija bila neuspešna. Bol u predelu grudnog koša, slabost posle zahvata, privremeno smanjena pokretljivost i prilagođavanje disanja utiču na izdržljivost.

Preporuke su da se nakon torakalne hirurgije, vežba duboko disanje, kontrolisano iskašljavanje i postepeno povećavanje aktivnosti, kao važni  delovi oporavka. Oni pomažu da se pluća šire, sekret lakše uklanja i da se umanji rizik od respiratornih komplikacija.

Koliko traje oporavak?

Nakon minimalno invazivne lobektomije, kakva je video-asistirana torakoskopska operacija, boravak u bolnici često traje nekoliko dana, dok potpuni oporavak zahteva više nedelja. Kod otvorene operacije ili pojave komplikacija oporavak traje duže.

U prvim danima nakon zahvata medicinski tim podstiče pacijenta da ustane i počne da hoda čim procene da je bezbedno. Uz kontrolu bola, vežbe disanja i fizioterapiju, postepeno se vraćaju snaga i pokretljivost.

Po povratku kući uobičajeno je da pacijent još neko vreme oseća umor, nelagodnost u grudima ili zadihanost pri naporu. Povratak poslu, vožnji, podizanju tereta i intenzivnijem vežbanju određuje se individualno, prema vrsti zahvata i u toku oporavka.

Ljudi nakon lobektomije mogu da se vrate svakodnevnim aktivnostima, a neki i zahtevnijim fizičkim naporima. Klivlend klinika navodi da je oporavak nakon lobektomije individualan i da traje najmanje mesec dana, uz razlike u zavisnosti od tehnike operacije i zdravstvenog stanja pacijenta.

U zavisnosti od toga kakva je funkcija bila pre operacije, pacijent sa dobrom plućnom rezervom lakše podnosi uklanjanje jednog režnja od osobe koja već ima značajno oštećeno plućno tkivo.

Zato se pre operacije, kada je to moguće, rade testovi plućne funkcije i procenjuje sposobnost pacijenta da podnese zahvat. Hirurški tim na osnovu tih rezultata i drugih nalaza procenjuje rizike i bira najbolji postupak.

Operacija tokom koje se odstranjuje deo pluća jeste veliki zahvat, ali ne znači automatski da osoba više ne može normalno da diše ili da živi aktivno nakon toga. Preostalo plućno tkivo često obezbeđuje dovoljno dobru funkciju za svakodnevni život.

Da li čovek može da živi bez dela pluća?
Foto: Prevencija kao garancija

(EUpravo zato)