Iako su evropski ministri obećali da će pojačati napore da zaštite decu u digitalnom okruženju, nisu preslikali dansku inicijativu o zabrani društvenih mreža za decu mlađu od 15 godina.
Takva zabrana bila je deo Jutlandske deklaracije, dokumenta koji je Danska pripremila kao predsedavajuća sastancima ministara EU tokom druge polovine 2025. godine. Deklaraciju je potpisalo 25 država članica, osim Estonije i Belgije, na neformalnom sastanku nacionalnih ministara za telekomunikacije održanom u petak.
U dokumentu se navodi da će se razmotriti da li su potrebne nove mere uz postojeća pravila EU, s obzirom na to da su maloletnici sve više izloženi nelegalnom, štetnom i ekstremističkom sadržaju i da im je "potrebna snažnija i ciljano usmerena zaštita".
Prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije iz 2024. godine, problematično korišćenje društvenih mreža među adolescentima poraslo je sa 7 odsto u 2018. na 11 odsto u 2022. Više od jednog od deset tinejdžera (11 odsto) pokazuje znake zavisničkog ponašanja, teško kontrolišu vreme provedeno na mrežama i trpe negativne posledice.
Efikasna provera starosti
Jedan od načina da se ublaže negativni efekti neprimerenog sadržaja jeste efikasna provera starosti korisnika. Očekuje se da će predstojeći Zakon o digitalnoj pravičnosti (Digital Fairness Act), čije će pravila Evropska komisija predstaviti početkom naredne godine, uključiti upravo takve mehanizme.
"U stvarnom svetu, provera starosti je uobičajena za proizvode i usluge sa ograničenjem starosti. Zato je logično očekivati slične mere i na internetu, gde su rizici, posebno za maloletnike, značajni i dobro dokumentovani. Bez pouzdanog sistema verifikacije starosti, teško je sprečiti društvene mreže da maloletnicima prikazuju sadržaj namenjen odraslima, čime se ugrožava njihovo blagostanje", stoji u deklaraciji.
U deklaraciji se takođe navodi da postojeća pravila, poput Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji od platformi zahteva da uklanjaju nezakonit sadržaj i budu transparentnije u moderisanju, možda nisu dovoljna.
Danska ministarka za digitalizaciju Karoline Stege Olsen rekla je:
"Najvažnije je da imamo jasna pravila, a Zakon o digitalnoj pravičnosti je trenutno najbrži način da se preduzmu konkretne mere. Ipak, pravila ne bi smela da se preklapaju s postojećima."
Danska planira zabranu društvenih mreža za decu mlađu od 15 godina
Ranije ove nedelje, danska premijerka Mete Frederiksen najavila je da vlada planira zabranu korišćenja društvenih mreža za decu ispod 15 godina, kako bi se "bolje zaštitila deca i mladi u digitalnoj stvarnosti u kojoj sve više njih pati od pada blagostanja i zavisnosti od društvenih mreža".
U Evropskoj uniji trenutno je minimalna starosna granica za otvaranje naloga 13 godina, ali Frederiksen navodi da čak 94 odsto danske dece ima naloge i pre tog uzrasta.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je prošlog meseca da je formiran ekspertski panel koji će ispitati kako bi se moglo ograničiti korišćenje društvenih mreža među decom u EU, uzimajući u obzir primer Australije, gde tinejdžeri mlađi od 16 godina ne mogu koristiti platforme poput Snapchata, TikToka, Facebooka, Instagrama i X-a (bivšeg Twittera).
Ministri Nemačke, Holandije, Španije i Kipra izjavili su da podržavaju dansku inicijativu, ali da njihove zemlje neće uvoditi zabranu.
"Ne želimo zabranu, ali želimo da zaštitimo najmlađe od negativnih strana tehnologije", rekao je nemački državni sekretar Tomas Jazombek.
Grčki ministar za digitalno upravljanje Dimitris Papastergiju dodao je da postoje različiti aspekti koje treba uzeti u obzir.
"Šta ćemo sa decom mlađom od 12? Postoji jasna razlika između uzrasta od 12 do 15 godina. Ne verujem da bi mogla da postoji samo jedna kategorija za proveru starosti", rekao je.
Komisija traži objašnjenja od velikih platformi
Evropska komisija je zatražila od platformi Snapchat, YouTube, Apple i Google da dostave više informacija o svojim sistemima za verifikaciju starosti, u sklopu sprovođenja pravila DSA.
Komisiju zanima kako sprečavaju maloletnike da pristupe nezakonitim proizvodima poput droga i elektronskih cigareta, kao i štetnom sadržaju, uključujući onaj koji promoviše poremećaje ishrane.
Zakon o digitalnim uslugama (DSA) stupio je na snagu 2023. godine, a od tada je Komisija pokrenula deset istraga protiv platformi, uključujući X, TikTok, Facebook i Instagram, zbog različitih sumnji — od pitanja izbornog integriteta do načina na koji funkcionišu algoritmi preporuka.
Postupci su i dalje u toku, a nijedna istraga još nije završena.
(EUpravo zato/Euronews)