Belgija je izdala pet viza delegaciji talibana koji stižu u Brisel kako bi sa predstavnicima Evropske unije razgovarali o migracijama i deportaciji avganistanskih azilanata iz evropskih zemalja.
Sastanak, koji bi trebalo da bude održan u utorak, biće prvi put da EU dočekuje ovu grupu otkako su se vratili na vlast u Avganistanu pre skoro pet godina.
Portparol belgijskog Ministarstva spoljnih poslova rekao je novinarima da je pet viza odobreno u ponedeljak nakon bezbednosne procene i da važe samo za Belgiju i to jedan dan.
Evropska komisija je saopštila da je pozvala talibanske zvaničnike na razgovore o neregularnim migracijama iz Avganistana, kao i o deportaciji Avganistanaca kojima su odbijeni zahtevi za azil.
EU nije saopštila ko je tačno pozvan na sastanak, a nekoliko visokih talibanskih lidera nalazi se i pod sankcijama Unije.
"Države članice razmatraju načine da vrate osobe koje su počinile teška krivična dela i koje predstavljaju potencijalnu bezbednosnu pretnju. To je inicijativa koju Komisija sada dalje razrađuje", rekao je portparol Komisije Markus Lamert.
Prema pismu u koje je imala uvid agencija Rojters, upućenom Abdulu Kaharu Balkiju, portparolu talibanskog Ministarstva spoljnih poslova, sastanak će se fokusirati na "povratak avganistanskih državljana koji nemaju pravo da borave u Evropskoj uniji".
Komisija je, međutim, naglasila da ovaj sastanak ne znači da Brisel formalno priznaje talibane.
Od povratka na vlast u avgustu 2021, talibani su postepeno ograničavali prava građana, prvenstveno žena. Njima je ograničena sloboda kretanja, devojčicama je zabranjeno obrazovanje nakon osnovne škole, a uvedeni su i brojni moralni zakoni koji ograničavaju slobodu izražavanja i pristup zaposlenju.
Evropske države su takođe zatvorile svoje ambasade u Kabulu kada su se talibani vratili na vlast.
Organizacije za ljudska prava pozvale su Komisiju da odustane od razgovora sa talibanima.
"Svaki angažman sa talibanima mora da stavi u prvi plan zaštitu ljudskih prava i odgovornost, a ne deportaciju ljudi u opasnost", rekla je Ferešta Abasi, istraživačica za Avganistan u organizaciji "Human Rights Watch".
Velika humanitarna kriza u Avganistanu
Evropski komesar za migracije, Magnus Bruner, branio je ovu inicijativu, rekavši da Brisel nema drugog izbora osim da razgovara sa talibanskom vladom o povratku avganistanskih tražilaca azila koji su neregularno ušli u EU.
Evropske vlade zauzimaju sve stroži stav prema migracijama kako javno mnjenje zauzima tvrđe stavove, što podstiče rast podrške krajnjoj desnici širom kontinenta.
Zemlje EU su primile oko milion zahteva za azil koje su podneli Avganistanci između 2013. i 2024, govore podaci migracione agencije EU.
Iako Avganistanci imaju najviše stope odobravanja azila u EU, ukupna stopa prihvatanja se smanjuje kako migracione politike postaju restriktivnije.
Oko 20 od 27 država članica EU istaklo je da želi da deportuje određen broj migranata bez prava boravka, posebno onih osuđenih za krivična dela.
Avganistan je, međutim, trenutno u dubokoj humanitarnoj krizi. Prema podacima Ujedinjenih nacija, više od 17 miliona Avganistanaca, odnosno trećina stanovništva, nema dovoljno hrane, dok zemlja prima desetine hiljada ljudi koji se vraćaju iz Irana i Pakistana.
Nezamislivo je da EU sada pokušava da deportuje ljude u Avganistan, koji je u međuvremenu postao još opasniji, poručila je Iv Gedi iz organizacije "Amnesty International".
(EUpravo zato/Al Jazeera)