U središtu Evropske unije, Briselu, živi izuzetno veliki broj stranaca, a skoro 40 posto stanovnika nema belgijsko državljanstvo. Iako se ovaj udeo godinama povećavao, poslednji podaci pokazuju da je tokom 2024. prvi put ostao nepromenjen, prema najnovijim podacima Instituta za statistiku i analizu Brisela (IBSA).
Uprkos tome, struktura stranog stanovništva značajno se menjala tokom poslednje dve decenije, pre svega kada je reč o najzastupljenijim nacionalnostima.
Stranci čine više od trećine stanovništva Brisela, tačnije 37,2 posto, cifra koja je ostala identična između 1. januara 2024. i 1. januara 2025, pokazuje najnoviji demografski i socioekonomski pregled IBSA.
Ukupna populacija regiona porasla je za 6.198 u 2024. godini, na 1.255.795 stanovnika, pa zašto se onda isti rast nije zabeležio i među međunarodnim stanovnicima?
Dajan Tenštet, menadžerka za demografske podatke u IBSA, kaže da se ukupni nivo imigracije stabilizuje.
"U 2022. i 2023. videli smo vrhunce međunarodne imigracije, dok je međunarodna emigracija ostala uglavnom stabilna, što je dovelo do porasta broja stranaca u Briselu. To nije bio slučaj ove godine. Dakle, rast se nastavljao 19 godina i sada se samo malo zaustavio," kaže ona za Brisel Tajms.
Uprkos stabilnoj cifri u 2024. godini, međunarodna populacija regiona je eksplodirala u poslednjih 20 godina: 2005. godine, nešto više od četvrtine stanovnika nije imalo belgijsko državljanstvo (26,3 posto).
Ali, ključna razlika zabeležena tokom poslednje dve decenije, kaže Tenštet, jeste promena u strukturi nacionalnosti.
Koje nacionalnosti su najzastupljenije?
Najzastupljenija strana nacionalnost u Briselu je francuska, potom rumunska na drugom mestu i italijanska na trećem. Španska, marokanska, portugalska, poljska, ukrajinska, bugarska i nemačka zaokružuju prvih deset.
Prvih pet nacionalnosti ostalo je uglavnom isto kao prethodne godine, iako su u prethodnom izveštaju Marokanci bili četvrti, a Španci peti.
"Za razliku od Španaca, Marokanci su skloniji apliciranju za belgijsko državljanstvo," kaže Tenštet.
To se može objasniti zašto je broj Španaca ove godine premašio broj Marokanaca u regionu Brisela, jer se lica koja steknu belgijsko državljanstvo više ne pojavljuju u ovim podacima.
"Dobijanje belgijskog državljanstva češće je među Marokancima, Turcima i Kongolcima, dok je među evropskim državljanima znatno ređe", dodaje ona.
Razumljivo je da su i turbulentne geopolitičke prilike uticale na demografsku sliku Brisela tokom poslednjih 20 godina. Broj britanskih državljana, na primer, pao je sa nešto više od 9.000 u 2005. na 3.938 u januaru 2025, pri čemu je Bregzit naterao mnoge da odu. Od 2011. Britanci više nisu među deset najbrojnijih stranaca u Briselu.
Broj ljudi iz Demokratske Republike Kongo takođe je bio velik 2005, ali od tada su ispali iz prvih deset. Razlog je delimično sticanje belgijskog državljanstva, ali i uspon drugih nacionalnosti.
Ukrajinci su, na primer, zabeležili izuzetan porast od ruske invazije u februaru 2022, postavši osma najčešća strana nacionalnost u 2024. Za Palestince koji stižu iz Gaze situacija je nešto složenija.
Na 1. januar 2025. u regionu Brisela bilo je više od 1.000 Palestinaca, što je više nego prethodne godine. Međutim, stvarna cifra verovatno je veća jer podaci ne uključuju tražioce azila.
"Kada ukrajinski državljani stignu u Belgiju, dobijaju direktnu privremenu zaštitu, pa se odmah pojavljuju u našim podacima. Jer podaci koje objavljujemo potiču iz nacionalnog registra, registra stranaca i registra belgijskog stanovništva", poručuje.
Što se tiče američkih državljana, još je rano reći da li je drugi mandat Donalda Trampa imao uticaja i, kako je objašnjeno, za sada se uopšte nije analiziralo.
Zapravo, broj Amerikanaca opao je sa 3.058 u 2024. na 2.815 u 2025.
"Ovakvi fenomeni se pre proučavaju kroz migracione tokove nego kroz sam broj ljudi koji žive u Briselu," zaključuje Tenštet.
(EUpravo zato.rs)