Broj zahteva za azil u Evropskoj uniji, Norveškoj i Švajcarskoj značajno je opao u prvoj polovini 2025. godine, pokazuju najnoviji podaci Evropske agencije za azil (EUAA).
Ukupno je podneto 399.000 novih zahteva, što je pad od 23% u odnosu na isti period prošle godine.
Francuska je prvi put pretekla Nemačku, koja je godinama bila na vrhu, i postala zemlja sa najviše podnetih zahteva - 78.000, dok su odmah iza nje Španija (77.000), Nemačka (70.000) i Italija (64.000).
Smanjenje broja zahteva za azil delom se pripisuje političkim promenama u Siriji, posebno svrgavanju predsednika Bašara al-Asada krajem prošle godine, što je dovelo do drastičnog pada broja sirijskih tražilaca zaštite.
Najbrojniji među tražiocima u 2025. su Venecuelanci (49.000), zatim Avganistanci (42.000) i Sirijci (25.000). Gotovo svi Venecuelanci podneli su zahteve u Španiji, zbog jezičke bliskosti i lakše integracije.
Značajan pad broja zahteva zabeležen je u većini zemalja - Nemačka beleži pad od 43%, Italija 25%, a Španija 13%. Francuska, za razliku od ostalih, nije zabeležila pad.
Samo 25% zahteva je odobreno u prvom stepenu, što je najniža stopa do sada. Ipak, zaostaci u obradi su i dalje veliki, a krajem juna bilo je preko 900.000 nerešenih slučajeva, a uz žalbe, ukupan broj predmeta dostiže 1,3 miliona.
Upravljanje migracijama i dalje je jedno od najosetljivijih političkih pitanja u EU.
Zbog toga je Unija pojačala saradnju sa zemljama severne Afrike kako bi suzbila neregularne prelaske Sredozemnog mora, koji i dalje odnose ljudske živote.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)