Nekoliko kilometara južno od Beča, u Bečkoj šumi, nalazi se najveće podzemno jezero u Evropi. U mirnoj ulici Hinterbrula, možete pronaći ulaz u podzemni svet gigantskih razmera.
Zigrote (Seegrotte), najveće podzemno jezero u Evropi, nastalo je usled eksplozije koja se 1912. godine dogodila u nekadašnjem rudniku gipsa.
Donji deo rudnika, sastavljen od brojnih komora i tunela, nakon praska je potpuno potopljen i na taj način je stvoreno jezero ukupne površine 6.200 kvadratnih metara i dubine od 1,5 do 12 metara.
Do njega se stiže tunelom dužine 445 metara. Još od 1930. godine posetioci se čamcima mogu voziti kroz ovo, zaista neobično mesto. Na 60 metara pod zemljom izložen je i pozlaćeni čamac sa glavom zmaja, prenela je Anadolija.
Na ulazu se nalazi i spomen-ploča petorici turista koji su 2004. godine izgubili život u prevrtanju broda. Nakon tragedije, turistima je zabranjeno stajanje tokom vožnje.
Od rudnika do najvećeg podzemnog jezera
Pećine Zigrote su prvobitno bile rudnik gipsa koji je radio od 1840-ih do 1912. godine. Velike dvorane, sa impresivnim stalaktitima i stalagmitima, pružaju uvid u istoriju rudarstva u ovom regionu.
Tokom miniranja 1912. godine, rudari su probili prirodni rezervoar vode, pa je 20 miliona litara vode potopilo rudnik.
Bio je to kraj rudarenja i rođenje Zigrotea. Jezero se formiralo na donjem nivou, a na gornjem je ostalo samo malo plavo jezerce.
Više od pet minuta je potrebno da se pređe 400 metara dugačak tunel, prateći staru rudarsku železničku prugu. Potom se nailazi na Rastkamer, odnosno prostorija u kojoj su rudari odmarali i obedovali. To je najtoplija galerija u kompleksu - 12 stepeni - dok je u svim ostalim dvoranama temperatura tokom cele godine 9 stepeni.
Dalje niz ulazni tunel, posetioci prolaze pored štale za konje. Ove životinje su pokretale dizalicu i izvlačile kolica sa teretom. Radili su ovde i do 20 godina i s vremenom su oslepljivali zbog mraka. Samo nekoliko koraka dalje, stiže se do malog plavog jezera, koje izgleda bajkovito pod specijalnim osvetljenjem.
Prelazeći stepenice koje vode do velikog jezera, koje se nalazi 14 metara dublje, vidi se galerija sa kapelom. Rudari su je sagradili 1862. godine i posvetili je svojoj zaštitnici, svetoj Barbari. Tu se povremeno održavaju svečanosti u čast zaštitnice rudara, na kojima učestvuju predstavnici crkve i veliki horovi. Kardinal Beča i dečački hor Bečke šume jednom prilikom su održali misu na 45 metara ispod zemlje, kojoj je prisustvovalo 3.000 ljudi. Tada su kapela svete Barbare i dvorana Fridrih bile osvetljene isključivo svećama.
Najveće podzemno jezero u Evropi se nalazi oko 60 metara ispod površine.
Proizvodnja aviona
Početkom tridesetih godina prošlog veka, Zigrote je poslovao kao rudnik-muzej.
Međutim, tokom Drugog svetskog rata, opsežni tuneli služili su kao jedno od najvećih tajnih postrojenja za proizvodnju aviona nemačkog Vermahta.
U gornjim delovima pećinskog sistema je 1943. izgrađena fabrika, ogranak koncentracionog logora Mauthauzena. Nacisti su zauzeli rudnik, ispumpali svih 20 miliona litara vode i formirali podzemnu fabriku za proizvodnju aviona. Rudnik se grejao toplim vazduhom. Oko 2.000 radnika, među kojima su bili i logoraši, sastavljali desetine trupova mlaznog lovca Heinkel HE162. Kodni naziv operacije bio je "Languste" (rak).
Tamo se i danas mogu videti originalni zarđali trupovi aviona, nekoliko šlemova nemačke vojske i alatki, kao i maketa aviona "heinkel". Avioni su u potpunosti sastavljani u blizini današnjeg međunarodnog aerodroma u Beču.
Fabrika je bombardovana 1944. godine, ali pod zemljom nije bilo većih oštećenja. Nemačka vojska je 1945. srušila i digla u vazduh fabrička postrojenja.
Nakon rata, voda je ponovo napunila rudnik. Danas operateri svakodnevno moraju da ispumpavaju vodu kako bi nivo ostao bezbedan - na oko 1,20 metara.
Turisti tokom obilaska mogu da dođu do obale jezera gde će se uveriti da brojne podzemne odaje čine svojevrsni lavirint, a mogu se provozati čamcem zajedno sa vodičem.
Jezero danas ima sedam izvora, koji svakodnevno donesu oko 60.000 litara vode, ali nema prirodni način odlivanja.
Može se videti i gusarski brod koji je korišćen tokom snimanja filma "Tri musketara" 1993. godine.
(EUpravo zato/Anadolija/Vienna Unwrapped)