Na dnu mora kod Sicilije pronađen rimski brod star 2.100 godina: Ronioci otkrili stotine amfora

Više od 2.000 godina ležala je na dnu Sredozemnog mora, a sada je otkrivena olupina rimskog trgovačkog broda kod obale Sicilije. Ronioci su u njoj pronašli stotine dobro očuvanih amfora i delove velikih sidara. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Italijanski karabinjeri zaduženi za zaštitu kulturne baštine otkrili su kod obale Sicilije olupinu rimskog trgovačkog broda, staru oko 2.100 godina. Ronioci su u unutrašnjosti pronašli stotine dobro očuvanih amfora i delove velikih sidara, pružajući novi uvid u trgovinu na Mediteranu pre više od dva milenijuma.

Olupina je pronađena oko 4,8 kilometara od obale Mazara del Vala, na dubini od približno 46 metara. Prema prvim procenama stručnjaka, brod potiče iz perioda između 2. i 1. veka pre nove ere, odnosno iz vremena kasne Rimske republike.

Na snimcima sa dna mora vide se stotine keramičkih amfora, od kojih su mnoge i dalje složene u unutrašnjosti olupine. Pronađena su i dva velika olovna dela sidara, što dodatno potvrđuje da je reč o trgovačkom plovilu koje je saobraćalo Mediteranom.

Brod je vekovima ležao na dnu mora

Olupinu je prvi uočio lokalni ribar i ronilac Đakomo De Mola, koji je uz pomoć sonara naišao na neobičnu strukturu na morskom dnu. Ono što je u početku izgledalo kao obična stena ispostavilo se kao ostatak drevnog broda prepunog amfora.

Kada su se ronioci spustili do olupine, ugledali su prizor koji je bio skriven ispod površine mora više od 2.000 godina, veliki broj keramičkih posuda i ostatke brodske konstrukcije.

Prema dosadašnjim informacijama, među pronađenim posudama nalaze se uglavnom amfore tipa Dressel 1A, koje su se u antičkom Mediteranu koristile za transport različite robe, uključujući vino. Tačan sadržaj amfora sa ovog broda još nije potvrđen.

Brod je, prema preliminarnim procenama, mogao da bude dug oko 21 metar, a olupina se nalazi na mestu koje je bilo važno za pomorske trgovačke puteve antičkog Mediterana.

Sicilija bila raskrsnica antičkog Mediterana

Sicilija je vekovima predstavljala jednu od ključnih tačaka na trgovačkim putevima između različitih delova Mediterana.

Grci su počeli da osnivaju svoje kolonije na ostrvu još oko 8. veka pre nove ere, dok je Rim osvojio Siciliju tokom Prvog punskog rata, oko 241. godine pre nove ere.

Zbog svog položaja između Italijanskog poluostrva, severne Afrike i istočnog Mediterana, ostrvo je predstavljalo važno čvorište za trgovinu i pomorski saobraćaj.

Upravo zbog toga arheolozi smatraju da ovakva olupina može da pruži dragocene informacije o tome kako se roba prevozila Mediteranom u periodu kada se Rimska republika širila i postajala dominantna sila u regionu.

Jedno od značajnijih podvodnih otkrića poslednjih godina

Italijanski ministar kulture Alesandro Đuli ocenio je pronalazak kao jedno od najznačajnijih podvodnih arheoloških otkrića poslednjih godina.

Sada predstoji detaljno istraživanje lokaliteta i analiza tereta koji se još nalazi u olupini. Vlasti planiraju i dodatne mere zaštite kako bi se sprečilo oštećivanje ili pljačkanje nalazišta.

Za arheologe, međutim, najveća vrednost ovog pronalaska nije samo u predmetima koji su pronađeni na dnu mora. Olupina predstavlja svojevrsnu vremensku kapsulu koja može da pokaže kako je izgledala pomorska trgovina pre više od 2.000 godina.

Sicilija je tada bila jedna od ključnih raskrsnica antičkog sveta, a brod koji je vekovima ležao na morskom dnu sada bi mogao da otkrije nove detalje o ljudima, robi i trgovačkim putevima koji su povezivali obale Mediterana.

(M.A./EUpravo zato)