Avgust u Parizu obično znači prazan grad. Dok većina stanovnika odlazi na more, oni koji ostanu suočavaju se sa starom pariškom navikom: potragom za savršenom baštom kafića okupanom suncem, idealnom za popodnevni aperitiv.
Do skoro, pronalaženje takvog mesta zavisilo je od sreće ili poruke prijatelja. Međutim, poslednjih godina sve veću popularnost stiče aplikacija Jveuxdusoleil ("Hoću sunce"), koja pomoću algoritama i podataka o visini zgrada precizno pokazuje gde je sunce na ulicama i terasama Pariza.
Aplikaciju je 2020. pokrenuo Žan-Šarl Leven kao lični projekat, želeo je da nauči programiranje i da reši sopstveni problem: gde pronaći hlad tokom vrelih dana i gde uhvatiti zrake sunca posle posla. Korišćenjem platforme OpenStreetMap i podataka o kretanju sunca, aplikacija prikazuje osunčane terase, dok one u senci nestaju sa mape. Korisnici mogu sami da dodaju nove lokacije ili da ispravljaju greške, pa je reč o zajedničkom, stalno nadograđivanom alatu.
"Aplikacija funkcioniše svuda u svetu, ali je posebno korisna u Parizu, gde zbog uskih ulica i visokih zgrada nije lako naći mesto na suncu", kaže Leven.
Terasa kao drugi dnevni boravak
Za Parižane, terasa nije samo mesto za piće, već i deo načina života. Stolice su često okrenute prema ulici, kako bi se posmatrao prolazak ljudi i gradski život. Uz činjenicu da u Francuskoj ne postoji kultura napojnica, gost može za manje od dva evra poručiti espreso i sedeti satima, terasa postaje poput dnevne sobe.
Fotograf i novinar Pjerik Burgo, autor brojnih knjiga o bistro kulturi, ističe da terasa nudi "jedan od najautentičnijih pogleda na Pariz. To je simbol francuskog art de vivre, mesto gde se susreću različiti ljudi, sa jednim stopalom na ulici, a drugim u kafiću. Uronjeni ste u grad i njegov spektakl života".
Povratak suncu posle mračne zime
Korišćenje aplikacije raste svake godine, posebno u proleće, kada Parižani posle sivih meseci traže što više svetlosti. Tokom najtamnije zime u poslednjih 30 godina, kada je Pariz nedeljama bio bez sunca, aplikacija je u martu 2024. zabeležila gotovo 20.000 poseta za samo jednu nedelju.
Leven od aplikacije nema zaradu, naprotiv, sam plaća održavanje servera.
"Ovo je isključivo strastveni projekat", kaže on.
Bistro kultura pod pretnjom
Dok Jveuxdusoleil dobija nove korisnike, bistro kultura prolazi kroz krizu. Broj bistroa u Francuskoj pao je sa pola miliona 1900. godine na manje od 40.000 danas. U Parizu ih je ostalo tek nešto više od 1.000, dok ih je 1970-ih bilo i do 6.000.
Uzrok propadanja su različiti faktori: automobili i autoputevi, televizija i pametni telefoni koji su smanjili potrebu za druženjem u lokalnim kafićima, globalizacija i rast cena zakupa prostora. Kritičari govore i o "amerikanizaciji Pariza", gde zatvaranje bistroa prati širenje lanaca brze hrane.
Zanimljivo je da bi upravo tehnologija, koja je doprinela padu popularnosti bistroa, mogla da pomogne njihovom opstanku. "Aplikacija nas podseća da živimo u stvarnom svetu, na zemlji koja se okreće, sa suncem koje se kreće", objašnjava Burgo.
"Kada se nalazimo sa prijateljima u bistrou, to nije digitalni susret u oblaku, već stvarno iskustvo, sa ljudima, dekorom i razgovorom. To je ono što daje smisao", dodaje on.
(EUpravo zato/Gardijan)