U martu sledeće godine počinje služenje "veoma kratkog" redovnog vojnog roka, a prethodiće mu sprovođenje odgovarajućih procedura, najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Povratak obaveznog služenja vojnog roka u Srbiji najavljuje se već nekoliko godina, ali je tek tokom 2024. godine ta inicijativa dobila konkretne institucionalne okvire. Prema ranijim najavama državnog vrha, obavezni vojni rok trajaće 75 dana i odnosiće se na muškarce do 30 godina, dok će žene i dalje imati mogućnost dobrovoljnog služenja.
Srbija je obavezno služenje vojnog roka suspendovala 1. januara 2011. godine, kada je stupila na snagu odluka Narodne skupštine o obustavi regrutacije. Time je Vojska Srbije i zvanično prešla na profesionalni model, zasnovan na profesionalnim vojnicima, podoficirima i oficirima, dok je redovno služenje vojnog roka zamenjeno dobrovoljnim služenjem.
U godinama koje su usledile pitanje ponovnog uvođenja vojnog roka povremeno se vraćalo u javnost, pre svega kroz obrazloženja da je potrebno ojačati odbrambene kapacitete zemlje, povećati broj obučenih rezervista i prilagoditi sistem odbrane promenjenim bezbednosnim okolnostima u Evropi.
Proces vraćanja vojnog roka formalno je pokrenut u januaru 2024. godine, kada je Generalštab Vojske Srbije uputio predsedniku Republike inicijativu za ponovno uvođenje obaveznog služenja.
Nekoliko meseci kasnije, u septembru iste godine, Aleksandar Vučić dao je saglasnost na taj predlog, čime je otvoren put za pripremu zakonskih i organizacionih rešenja neophodnih za njegovu primenu. Od tada državni zvaničnici u više navrata ističu da je cilj novog modela da kroz kraću osnovnu obuku poveća broj vojno osposobljenih građana i unapredi spremnost rezervnog sastava Vojske Srbije.
Koje evropske zemlje su vratile obavezu služenja vojnog roka?
Posle više od dve decenije tokom kojih je većina evropskih država napuštala sistem obaveznog služenja vojnog roka i prelazila na profesionalne vojske, bezbednosna situacija na kontinentu pokrenula je obrnut proces.
Rat u Ukrajini, pogoršani odnosi sa Rusijom i rastuća potreba za jačanjem rezervnog sastava naveli su pojedine države da ponovo aktiviraju obaveznu vojnu službu.
Prva je taj korak povukla Litvanija, koja je 2015. godine vratila vojni rok nakon što ga je prethodno suspendovala 2008. godine, obrazlažući odluku promenjenim bezbednosnim okolnostima u regionu.
Usledila je Švedska, koja je nakon sedmogodišnje pauze 2018. godine ponovo uvela selektivni sistem regrutacije za muškarce i žene, procenjujući da dobrovoljno prijavljivanje više nije dovoljno za potrebe nacionalne odbrane.
Letonija je obavezno služenje vojnog roka ponovo uvela 2023. godine, dok je sistem u punoj primeni od januara 2024, čime je postala najnovija članica Evropske unije koja je obnovila regrutaciju.
Države koje nikad nisu ukidale ovu obavezu
Istovremeno, važno je razlikovati zemlje koje su vojni rok ponovo uvele od onih koje ga nikada nisu ukidale.
Obavezno služenje vojske bez prekida i dalje postoji u Finskoj, Estoniji, Grčkoj, Austriji, Kipru i Danskoj, iako se modeli razlikuju, od univerzalne obaveze do selektivnog pozivanja regruta kada nema dovoljno dobrovoljaca.
Najnoviji primer povratka obavezne službe predstavlja Hrvatska, koja je vojni rok suspendovala 2008. godine, a nakon usvajanja zakonskih izmena 2025. godine ponovo ga aktivirala početkom 2026. godine kroz dvomesečnu osnovnu vojnu obuku.
Nasuprot tome, države poput Nemačke, Francuske, Belgije i Poljske za sada nisu vratile obavezni vojni rok, već razvijaju modele dobrovoljne vojne ili nacionalne službe, uz političke rasprave o mogućem vraćanju regrutacije u budućnosti.
Prema podacima Evropskog parlamenta, danas devet država članica Evropske unije ima neki oblik obaveznog služenja vojnog roka, dok je povratak ovog sistema postao jedan od najizraženijih trendova u evropskoj bezbednosnoj politici poslednjih godina.
(EUpravo zato.rs)