Evropska komisija je odložila predstavljanje novog paketa sankcija Rusijidok se ne konsultuje sa partnerima iz G7 o budućnosti ograničenja cena ruske nafte.
Predlog je trebalo da bude predstavljen ambasadorima u petak, ali je odložen do početka ove nedelje, potvrdilo je nekoliko zvaničnika i diplomata za Juronjuz.
Među idejama koje se razmatraju je potpuna zabrana pomorskih usluga, što bi drastično promenilo trenutni pristup.
Potpuna zabrana pomorskih usluga
Plan, koji najglasnije zagovaraju Finska i Švedska, zabranio bi kompanijama iz EU da pružaju bilo kakve usluge, kao što su osiguranje, transport ili pristup lukama, brodovima koji prevoze rusku sirovu naftu ili naftne proizvode. Do sada je EU dozvoljavala takve usluge, ali samo za tankere koji su poštovali ograničenje cena G7, mehanizam koji je na snazi od decembra 2022. godine.
Ovo ograničenje je nedavno prilagođeno na 44,10 dolara po barelu kako bi se odrazili tržišni trendovi i povećao pritisak na rusku ratnu ekonomiju. Dinamičko ograničenje cena primenjuju EU, Velika Britanija, Kanada i Japan, dok su SAD zadržale svoj prvobitni nivo od 60 dolara po barelu.
Posledice napuštanja mehanizma
Ukoliko bi EU uvela potpunu zabranu pomorskih usluga, ograničenje cena bi efikasno prestalo da se primenjuje unutar EU. Kompanijama bi bilo zabranjeno da servisiraju sve ruske brodove bez izuzetka, bez obzira na to da li prodaju naftu iznad ili ispod ograničenja cena. Finska i Švedska tvrde da bi takva zabrana imala višestruke koristi: značajno bi povećala troškove za ruski naftni sektor, bila bi lakša za sprovođenje i obuzdala bi upotrebu falsifikovanih dokumenata, koje Moskva često koristi da bi zaobišla sankcije.
Međutim, napuštanje mehanizma ograničenja cena moglo bi biti problematično za neke države članice, posebno ako druge zemlje G7 ne prihvate inicijativu. Bilo kakva odluka o sankcijama zahteva jednoglasnost svih 27 država članica.
Čeka se stav Vašingtona
Brisel pokušava da uskladi svoje poteze sa Belom kućom, koja je u oktobru sankcionisala dve najveće ruske naftne kompanije, Rosnjeft i Lukoil, nakon što je planirani sastanak predsednika Donalda Trampa i Vladimira Putina propao.
Zbog dominacije američkog dolara u globalnoj trgovini, sankcije Vašingtona imale su eksteritorijalni efekat i primorale Moskvu da prodaje svoju naftu sorte Ural sa većim popustom. Potencijalna zabrana pomorskih usluga zadala bi još jedan udarac ruskim energetskim prihodima.
Međutim, Trampova administracija okleva da napravi izmene u ograničenju cena. Prošle godine, bila je jedina članica G7 koja je odbila da pređe na dinamički mehanizam.
Dodatni faktor su pregovori o mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije koje predvodi Vašington, a koji su do sada postigli ograničen napredak. Nakon dva dana trilateralnih razgovora u Abu Dabiju, Ukrajina i Rusija su se složile da razmene 314 ratnih zarobljenika, dok su SAD i Rusija odlučile da nastave vojni dijalog na visokom nivou prvi put posle više od četiri godine.
"Videćemo kuda će mirovni pregovori ići", rekao je američki ministar finansija Skot Besent, napominjući da Vašington "razmatra" dodatne kaznene mere.
Šta još donosi novi paket sankcija?
Pored mera vezanih za pomorske usluge, očekuje se da će sledeći paket sankcija EU proširiti crnu listu brodova takozvane "flote u senci" i subjekata osumnjičenih da pomažu Moskvi u nabavci zabranjenih proizvoda, sa posebnim fokusom na Kinu. Prema pisanju Blumberga, paket bi mogao da uključuje i zabranu uvoza ruskog iridijuma, rodijuma, platine i bakra.
Brisel želi da odobri dvadeseti paket sankcija do 24. februara, četvrte godišnjice početka rata. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta trebalo bi da otputuju u Ukrajinu tog dana kako bi potvrdili kontinuiranu podršku EU.
"Videćemo kada će tačno biti ispunjeni svi uslovi za usvajanje, ali mogu da potvrdim da je poslednjih dana obavljen intenzivan rad na dvadesetom paketu sankcija", rekao je portparol Komisije u petak popodne. "Mogli bismo to očekivati vrlo brzo".
(EUpravo zato/Index)