Evroposlanici u Beogradu: Počeli najavljeni sastanci - koje su ključne teme razgovora?

Kako je ranije saopštio EP, devet članova delegacije njegovog Odbora za spoljne poslove (AFET) razgovaraće danas u Beogradu sa predstavnicima Vlade Srbije i parlamentarnih stranaka o dodatnim reformama potrebnim za unapređenje procesa pristupanja Srbije EU
Foto: Stefan Stojanović

Delegacija evroposlanika razgovaraće danas u Beogradu sa različitim društvenim akterima o aktivnostima u procesu pristupanja Evropskoj uniji, fokusirajući se na oblasti i teme istaknute u dve prošlogodišnje rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji.

Kako je ranije saopštio EP, devet članova delegacije njegovog Odbora za spoljne poslove (AFET) razgovaraće danas u Beogradu sa predstavnicima Vlade Srbije i parlamentarnih stranaka o dodatnim reformama potrebnim za unapređenje procesa pristupanja Srbije EU.

Predstavnici Spoljopolitičkog odbora EP započeli su sastanak sa predstavnicima dela parlementarne opozicije, nakon prethodno održanog sastanka sa predsednicom Odbora za evropske integracije i potpredsednica Skupštine Srbije, Elvirom Kovač.

Ona je nakon razgovora rekla da se sastanak sa evroparlamentarcima odnosio na reforme, REM i poboljšanje izbornih uslova i izrazila uverenje da će sledeća rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji biti mnogo objektivnija i realnija.

U Narodnoj skupštini potom je održan i sastanak sa predstavnicima poslaničkih grupa koje čine opoziciju, na kom su evroposlanicima govorili o aktuelnim dešavanjima u zemlji, nakon usvajanja Rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji. U saopštenju se navodi da su sagovornike izvestili o tekućoj sednici vanrednog zasedanja Narodne skupštine, na kojoj se razmatraju izmene i dopune zakona iz oblasti pravosuđa, ocenivši da se time "zadaje odlučujući udarac za uništenje srpskog pravosuđa".

Na sastanku sa delegacijom Odbora za spoljne poslove EP obratili su se i narodni poslanici Đorđe Stanković, Radomir Lazović, Borko Stefanović, Vladimir Đorđević, Stefan Janjić, Ahmedin Škrijelj, Aleksandar Jovanović, Željko Veselinović i Aleksandar Pavić.

Informišući sagovornike o situaciji u zemlji, naglasili su da su sve jači pritisci i pokušaji da se pravosuđe dodatno kontroliše, kao i da se nastavlja represija nad građanima, brutalnost nad studentima i odmazda prema zaposlenima u prosveti. Ukazali su i na lošu situaciju u medijima. Narodni poslanici koji pripadaju partijama koje zastupaju stavove evroskepticizma, istakli su u razgovoru i svoje razloge za to.

Razgovor sa ministrom Starovićem

Ministar za evropske integracije Nemanja Starović primio je delegaciju Evropskog parlamenta koja se nalazi u poseti Republici Srbiji.

Foto: Ministarstvo za evropske integracije

U diskusiji koja je usledila, ministar je upoznao delegaciju Evropskog parlamenta sa dinamikom i rezultatima reformskih procesa u Srbiji, sa posebnim akcentom na realizaciju Nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije, kao i na Reformsku agendu i Plan rasta EU za Zapadni Balkan.

"Članstvo u Evropskoj uniji predstavlja strateško opredeljenje Srbije i cilj kojem smo u potpunosti posvećeni. Očigledno je da u aktuelnim geopolitičkim okolnostima politika proširenja EU ponovo dobija zamajac. Međutim, kako bi zadržao kredibilnost i doneo prave rezultate, proces proširenja bi morao biti zasnovan prevashodno na zaslugama država kandidata, a što je moguće manje na političkim percepcijama, partikularnim interesima i bilateralnim uslovljavanjima", istakao je ministar kao ključnu poruku gostima iz Evropskog parlamenta.

Sastanci sa predstavnicima civilnog društva

Članovi delegacije, koju predvodi portugalska evroposlanica Marta Temido, odvojeno će razgovarati i sa predstavnicima medija, organizacija civilnog društva, istraživačkih centara, akademske zajednice i studenata.

Na sastancima će, kako se navodi, pokrenuti pitanja istaknuta u Rezoluciji EP od 7. maja 2025. o izveštajima Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, i u Rezoluciji EP od 22. oktobra 2025. godine.

U ranijoj Rezoluciji EP, od 7. maja, piše da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka EU, pre svega da unapredi unutrašnji politički dijalog, da sprovede reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, da postigne sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom* i da se potpuno uskladi sa spoljnom politikom Unije.

Evroposlanici su u tom dokumentu izrazili duboku zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski i drugi protesti u Srbiji, uključujući pitanja građanskih sloboda, podele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi sa infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.

Sastav delegacije

U delegaciji AFET tri člana imaju konzervativna Evropska narodna partija (EPP), najveća grupa u EP, dva člana Socijalisti i demokrate, a po jednog Zeleni, liberalna grupa Obnovimo Evropu, desna grupa Evropski konzervativci i reformisti, i krajnje desna grupa Evropa suverenih nacija.

Članovi delegacije iz EPP su Rajnhold Lopatka (Reinhold) iz Austrije, Davor Ivo Štir (Stier) iz Hrvatske i Rasa Juknjavičenje (Juknevičiene) iz Litvanije. Socijaliste i demokrate predstavljaju šefica delegacije Marta Temido i izvestilac EP za Srbiju Tonino Picula iz Hrvatske.

U ime Zelenih u delegaciji je Vladimir Prebilič iz Slovenije, grupu Obnovimo Evropu predstavlja Helmut Brandšteter (Brandstätter) iz Austrije, Evropske konzervativce i reformiste Šerban-Dimitrie Sturza (Serban-Dimitrie Sturdza) iz Rumunije, a Evropu suverenih nacija Petr Bistron (Bystron) iz Nemačke. 

(EUpravo zato.rs)