- Fon der Lajen u Strazburu govori o stanju EU za 2026. i najavljuje novu evropsku bezbednosnu arhitekturu, uz snažniju koordinaciju sa NATO-om.
- Među ključnim temama su finansijska suverenost, zaštita demokratije i klimatska politika, kao i osnivanje Evropskog saveta bezbednosti.
- Predviđa se i novi bezbednosni protokol po uzoru na član 4 NATO-a, koji bi članica EU mogla da aktivira za konsultacije.
Predsednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, obraća se Evropskom parlamentu u Strazburu, u okviru godišnjeg govora o stanju Evropske unije za 2026. godinu.
U fokusu njenog obraćanja biće ključna pitanja sa kojima se Evropa suočava - rat u Ukrajini i evropska odbrana, migracije, bezbednost i budućnost evropske saradnje, kao i uloga Evrope u svetu koji se ubrzano menja.
Savez za klimatsko osiguranje
Ursula fon der Lajen je rekla i da je vreme da blok poboljša osiguranje od klimatskih promena.
"Danas je samo oko 25 odsto gubitaka od katastrofa u Evropi pokriveno privatnim osiguranjem. To znači da, prečesto, nacionalni budžeti postaju osiguravač poslednje instance. Moramo da preduzmemo mere da bismo zatvorili tu rupu. Zato će Komisija osnovati Savez za klimatsko osiguranje", rekla je poslanicima.
Bez navođenja detalja, ona je takođe obećala da će "predstaviti Evropski plan za talase vrućina" i "Evropsku inicijativu za vodu".
Najavljene reforme u procesu proširenja EU
EU ima problem sa svojim imidžom, ali ne i van svojih granica.
"Moramo ponovo da pridobijemo i srca Evropljana, jer dovoljno je da pogledamo izvan naših granica da bismo videli da je evropska ideja i dalje veoma živa", rekla je fon der Lajen.
"A, pošto njihova budućnost leži unutar naše Unije, uskoro ćemo predstaviti mape puta za kandidate koji su ostvarili najveći napredak", dodala je ona, pritom se osvrćući i na Srbiju, pominjući "evropske vrednosti koje nisu deo pregovora".
Očekuje se da će izvršna vlast EU kasnije ovog meseca predstaviti reviziju politike proširenja, uključujući zaštitne mehanizme čiji je cilj da spreče nove članice da odustanu od reformi u oblasti vladavine prava.
Predsednica Evropske komisije je takođe poručila da EU mora da gleda i van svojih granica, posebno kada je reč o Zapadnom Balkanu.
Kako je navela, proces pristupanja "nastaviće se na osnovu zasluga".
"Pozivam Kanadu da bude prva pridružena članica EU"
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je Kanadu da postane prva "pridružena članica" Evropske unije.
Pošto Kanada nije evropska država, prema ugovorima EU ne može da postane punopravna članica Unije. Zbog toga zvaničnici EU u poslednje vreme traže druge mogućnosti za produbljivanje odnosa.
Fon der Lajen je u sredu Otavi ponudila status "pridružene članice".
Ipak, ostaje da se vidi šta bi takav status konkretno podrazumevao. Politička poruka koja je poslata svetu, međutim, snažna je - i Brisel i Otava očigledno su spremni da dodatno prodube svoje odnose.
Takođe je najavila novi Evropski kongres povodom obeležavanja 70. godišnjice Rimskog ugovora naredne godine.
"Pokrenućemo novi Kongres Evrope. Okupićemo najveće mislioce i pisce, umetnike i naučnike, građane i civilno društvo. Potrebni su nam naši najbistriji umovi, iz cele naše Unije i sa čitavog kontinenta. Zajedno će razviti viziju koja može da inspiriše novu generaciju Evropljana. Viziju sposobnu da povrati našu evropsku maštu. Kako bi naredna generacija mogla da ispiše sopstvenu istoriju", dodala je Fon der Lajen.
Ona je taj poduhvat okarakterisala kao generacijski čin i način da se osveži evropski projekat i nastavi izgradnja „zajedničke sudbine”.
Govor Ursule fon der Lajen
Predsednica Evropske komisije iznela je glavnu ideju svog dugog govora: nezavisnost Evrope.
"Izgradnja nezavisne Evrope koja ima snagu da deluje, ništa nas ne može odvratiti od toga," rekla je ona, nakon čega su je poslanici Evropskog parlamenta pozdravili aplauzom.
Ona je ocenila da je Evropa napadnuta i spolja i iznutra, ističući ono što je nazvala slabljenjem nijansi i usponom ekstremizma, sa, kako je navela, pogubnim posledicama po demokratiju.
Govoreći nakon ubedljive pobede AfD-a na izborima u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt, fon der Lajen pozvala je na odbranu "naše evropske ideje" od "ultranacionalista, ruskog mešanja i antievropljana", kako ih je nazvala.
"Imena se mogu razlikovati, ali njihov cilj je isti. Oni preziru naše vrednosti i žele da razbiju naše evropsko jedinstvo. Zato nemojmo samo uzvratiti na to, već se zajedno borimo za našu evropsku ideju", rekla je fon der Lajen.
Najavila je da će EU nastaviti da pruža podršku Ukrajini, da izdrži ono što se očekuje da će biti "najteža ratna zima", uključujući i humanitarnu pomoć i popravke energetskog sistema.
"Ojačaćemo ukrajinsku protivvazdušnu odbranu. Prošle nedelje smo se prvi put složili oko kupovine američkih odbrambenih raketa Patriot. One sada hitno moraju da budu isporučene. Ali, takođe moramo zajedno da radimo na smanjenju naše zavisnosti od jednog dobavljača. Zato želimo da razvijemo pristupačan i modularan sistem protivraketne odbrane zajedno s Ukrajinom", rekla je ona, misleći na vojnu pomoć koja je pružena kroz zajam od 90 milijardi evra i na projekat, nazvan Freja.
Mecola: Parlament će "tražiti odgovore"
Roberta Mecola, predsednica Evropskog parlamenta, kratko je razgovarala sa novinarima uoči početka govora o stanju Evropske unije, koji je ocenila kao "veliki dan" za Evropsku uniju.
Poslanici će od fon der Lajen "postavljati pitanja i zahtevati odgovore", rekla je Mecola, ističući četiri prioriteta: konkurentnost, bezbednost, borbu protiv klimatskih promena i socijalnu zaštitu. Ona je ukazala da i dalje postoje "prevelike razlike" između država članica, kao i između urbanih i ruralnih područja.
Mecola je rekla da je "posebno ponosna" što u Evropskom parlamentu može da ugosti kanadskog premijera Marka Karnija. "Iz ove institucije predstavljamo Evropu kao geopolitičkog aktera", rekla je ona. "Želimo da produbimo i dodatno učvrstimo odnose sa prijateljima širom sveta."
Obraćanje počinje u 9 časova
Obraćanje koje "s pažnjom prati ceo svet" počelo je u 9 časova pred poslanicima u Evropskom parlamentu u Strazburu.
Fon der Lajen će, prema najavama, govoriti i o finansijskoj suverenosti EU, zaštiti demokratije i klimatskoj politici, dok se posebna pažnja očekuje na predlogu za formiranje Evropskog saveta bezbednosti i novog "bezbednosnog protokola" po uzoru na član 4 NATO-a.