Nakon ubedljive pobede stranke Tisa na parlamentarnim izborima u aprilu 2026. godine, novi mađarski premijer Peter Mađar započeo je brzu i duboku transformaciju političkog sistema koji je Viktor Orban gradio više od decenije i po.
Orban je odmah nakon izbora priznao poraz, ali je tim činom praktično završena i era njegove političke dominacije. Zahvaljujući dvotrećinskoj većini u parlamentu, Mađar je dobio mogućnost da menja Ustav i ključne zakone gotovo istom lakoćom kakvu je nekada imao Orban.
Rušenje stubova Orbanovog sistema
Nova vlast je od početka najavila da neće menjati samo vladu, već čitav način funkcionisanja države. Već tokom prvih nekoliko meseci smenjeni su ili su podneli ostavke predsednik države, glavni tužilac i brojni funkcioneri koje je javnost doživljavala kao ljude od poverenja bivše vlasti.
Ukinuta je i Kancelarija za zaštitu suvereniteta, institucija koja je prethodnih godina bila na meti kritika zbog pritisaka na nevladine organizacije i medije finansirane iz inostranstva.
Kraj "Sistema nacionalne saradnje"
Orban je još 2010. godine uspostavio model vlasti poznat kao Sistem nacionalne saradnje (NER), koji je prema njegovim pristalicama predstavljao novi društveni dogovor, dok su kritičari tvrdili da je reč o strogo centralizovanom sistemu u kojem su političke, ekonomske i medijske poluge bile koncentrisane u rukama vladajuće elite.
Politički analitičari ocenjuju da je upravo obećanje o razgradnji tog sistema donelo Petru Mađaru najveću podršku birača.
Borba protiv korupcije
Jedan od prvih poteza nove vlade bilo je osnivanje posebne kancelarije koja će istraživati zloupotrebe državne imovine i korupciju iz vremena prethodne vlasti.
Pod istragom su se našli brojni ljudi povezani sa Orbanom, među njima milijarder Lorinc Mesaroš, Orbanov zet Ištvan Tiborc, kao i pojedini članovi njegove porodice i bivši visoki državni funkcioneri. Svi oni odbacuju optužbe i tvrde da su poslovali u skladu sa zakonom.
Istragu vodi i slučaj nestanka oko 500 milijardi forinti iz fondacija povezanih sa Mađarskom narodnom bankom, poznat kao "slučaj Matolči".
Mađarska će se tokom godine priključiti Evropskom javnom tužilaštvu (EPPO), koje će imati ovlašćenja da istražuje zloupotrebe evropskih fondova.
Istrage protiv bivših funkcionera
Pokrenuto je više krivičnih postupaka protiv nekadašnjih visokih državnih zvaničnika. Među njima je i istraga o akciji specijalne policije protiv vozila ukrajinske državne banke tokom predizborne kampanje.
Pojedini advokati smatraju da bi istraga trebalo da obuhvati i Viktora Orbana, dok bivši premijer tvrdi da je sve sprovedeno u skladu sa zakonom.
Istovremeno se istražuje i navodna zloupotreba sredstava Nacionalnog fonda za kulturu u korist predizborne kampanje Fidesa.
Slabljenje Fidesa
Nakon izbornog poraza Orban je odustao od poslaničkog mandata i najavio da će se posvetiti reorganizaciji Fidesa.
Nova većina je usvojila zakon kojim se mandat premijera ograničava na osam godina, uz retroaktivnu primenu, čime je Orban praktično onemogućen da se ponovo kandiduje za tu funkciju.
Ograničen je i broj mandata poslanika, što pogađa veliki broj dugogodišnjih funkcionera Fidesa.
Orban tvrdi da takve mere predstavljaju kraj demokratije jer, kako kaže, vlast odlučuje ko može da učestvuje na izborima, umesto da o tome odlučuju građani.
Promene u medijima
Jedan od najupečatljivijih događaja bio je potez državne televizije MTVA, koja je emitovala crni ekran uz poruku izvinjenja zbog, kako je navedeno, dugogodišnjeg obmanjivanja javnosti.
Nakon toga usledila je promena rukovodstva i najava potpune reforme javnog servisa kako bi postao nezavisan i profesionalan.
Istovremeno su medijske kuće bliske Fidesu, koje su godinama opstajale zahvaljujući državnom oglašavanju, zapale u ozbiljne finansijske probleme. Usledila su otpuštanja zaposlenih, gašenje pojedinih redakcija i prestanak rada organizacija koje su finansirale provladine influensere.
Promene u obrazovanju i kulturi
Nova vlast pokrenula je preispitivanje rada obrazovnih i kulturnih institucija koje su bile blisko povezane sa Orbanovom administracijom.
Posebno je na udaru Mathias Corvinus Collegium (MCC), organizacija koja je prethodnih godina raspolagala ogromnom državnom imovinom i značajnim prihodima od dividendi.
Istražuje se i način na koji su tokom prethodnih godina trošena sredstva namenjena kulturi.
Da li je ovo demokratski?
Fides smatra da nova vlast koristi svoju parlamentarnu većinu na isti način na koji je to nekada činila Orbanova administracija, samo protiv svojih političkih protivnika.
Peter Mađar odbacuje takve optužbe i tvrdi da je cilj njegovih reformi obnova vladavine prava, nezavisnih institucija i odgovornosti nosilaca vlasti.
Pojedini evropski konzervativni političari upozoravaju da se u Mađarskoj sada krše demokratski standardi, dok Evropska komisija ocenjuje da reforme predstavljaju značajan zaokret u odnosu na prethodni period i pozdravlja mere usmerene ka jačanju pravosuđa i borbi protiv korupcije.
Najveće pitanje ostaje da li Peter Mađar zaista gradi demokratskiji politički sistem ili samo uspostavlja novi model vlasti sa drugačijim akterima. Ključni test biće donošenje novog ustava i način na koji će biti uređene institucije države.
Kako ocenjuju politički analitičari, upravo će taj proces pokazati da li je cilj trajno jačanje demokratije ili stvaranje novog političkog sistema koji će zameniti onaj koji je izgradio Viktor Orban.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)