Prošla su dva mandata Evropske komisije od pristupanja Hrvatske EU, a da nije došlo do daljeg proširenja, poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković nakon samita lidera EU u Briselu, gde je sugerisao da je neophodno, u sadašnjim složenim geopolitičkim okolnostima, održati kontinuirani fokus kako bi se izbegla dodatna nestabilnost.
"Na Evropskom savetu razgovarali smo o situaciji na jugoistoku Evrope, na inicijativu Hrvatske. U sadašnjim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je da se održi kontinuirani fokus EU i da se ostvari napredak na evropskom putu zemalja u regionu kako bismo izbegli dodatnu nestabilnost i krizu", izjavio je Plenković.
Kada će Zapadni Balkan postati deo EU?
Kada je reč o Bosni i Hercegovini, Plenković smatra da je ključno pitanje sprovođenje izborne reforme radi ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, kao i funkcionalnosti same države.
"Iskorak koji je BiH postigla otvaranjem pristupnih pregovora treba da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa evropskih integracija", izjavio je hrvatski premijer nakon razgovora sa predsednikom Evropskog saveta, dodavši da "Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja zasnovanom na individualnim zaslugama i nastaviće da ima vodeću ulogu u odnosima EU i regiona jugoistočne Evrope".
Evropski savet usvojio je nacrt zaključka na samitu koji se održao u Briselu, gde su lideri tokom sastanaka razgovarali o nekoliko različitih tema, među kojima se našlo i pitanje reformi regiona i napredak u procesu evrointegracija.
Članovi Evropskog saveta su razmenili mišljenja o situaciji na Zapadnom Balkanu i podsetili na prethodne zaključke, prenosi reporter EUpravo zato sa lica mesta. Pozdravljen je napredak Ukrajine i Moldavije u pristupnim reformama, a lideri su pozvali na otvaranje pregovaračkih poglavlja i održavanje prvog EU-Moldavija samita 4. jula u Kišinjevu. Takođe je potvrđena podrška proširenju na Zapadni Balkan.
Na nedavno održanom na forumu GLOBSEC 2025 istaknuto je da se u EU vraća zamajac za proširenje. Srbija i Jermenija pozvane su tada da iskoriste trenutak, dok se ističe važnost političke volje, reformi i stabilnosti u regionu.
Nekadašnji specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da bi članstvo Srbije i Jermenije u EU bilo dobro i za Evropsku uniju i za te dve zemlje i dodao da je Slovačka za manje od tri godine završila pregovore o pristupanju EU.
"To znači da je za nas proces bio jasan, kredibilan i mi smo se potpuno preobrazili. Srbija je taj proces počela 2014. godine, već je prošlo 11 godina i još uvek ima pred sobom dug put", rekao je Lajčak, koji je trenutno savetnik premijera Slovačke Roberta Fica zadužen za bezbednost.
Ipak, u izjavi za EUpravo zato, evroposlanica Katarina Rot Nevedalova ocenila je da "2030. godina, koju je kao rok za proširenje pomenula Ursula fon der Lajen, nije realan".
"Kada je moja zemlja (Slovačka) ušla u EU 2004. godine, tada se istovremeno pridružilo 10 novih zemalja. To možda nije bilo najbolje rešenje, jer morate da se prilagodite, kao i Unija. Ali sada ne govorimo o mnogo zemalja. Ursula fon der Lajen je na početku svog mandata rekla kako bi želela da do 2030. godine devet novih članica uđe u EU. To, po mom mišljenju, nije moguće. Ali, ako idemo redom, jedna po jedna zemlja, svaka ima svoj proces i kriterijume, kada budu zaista spremne da se pridruže, to će biti, po mom mišljenju, mnogo bolje rešenje za njih. Ne možemo ih primiti ranije," objasnila je u izjavi za naš portal.
(EUpravo zato.rs)