U trenutku kada su evropski lideri okrenuti ka Zapadnom Balkanu i govore o "geopolitičkom proširenju", lokalne vlasti u zemljama kandidatima kao da nisu dovoljno uključene u reforme koje će upravo one najviše sprovoditi.
Ana Mađar, izvestiteljka za proširenje ispred Evropskog komiteta regija i kopredsedavajuća Zajedničkog konsultativnog odbora (JCC) između Komiteta i Srbije, upozorava da bez jačanja lokalne samouprave i njenog ranog uključivanja u evropske procese – reforma može ostati samo na papiru.
U razgovoru za EUpravo zato, Ana Mađar govori o izazovima i potencijalu saradnje lokalnih vlasti iz EU i zemalja kandidata, važnosti decentralizacije, kao i planovima Zajedničkog konsultativnog odbora u saradnji sa Srbijom. Njeno iskustvo, koje uključuje i lični angažman u prekograničnim projektima između Mađarske i Srbije, daje dodatnu težinu njenim preporukama za dalji tok proširenja – od terena naviše.
Zašto smatrate da je decentralizacija jedan od najvažnijih elemenata za uspeh procesa proširenja EU, posebno iz ugla lokalne uprave?
"Decentralizacija nije apstraktan princip, već praktična nužnost za usklađivanje zemalja kandidata sa obavezama i zakonima EU, poznatim kao acquis communautaire. Evropski komitet regija procenjuje da su lokalne i regionalne vlasti direktno odgovorne za sprovođenje do 70 odsto zakonodavstva usvojenog na nivou EU, u oblastima poput zaštite životne sredine, javnih nabavki, energetske efikasnosti i socijalnih usluga. Efikasna decentralizacija stvara uslove za bržu realizaciju reformi. Bez izvesnog nivoa lokalnog vlasništva nad procesom, reforme će verovatno ostati neefikasne. Osnaživanje lokalno izabranih lidera da donesu konkretna poboljšanja, u skladu sa standardima EU, stoga je ključno – ne samo zbog formalne obaveze usklađivanja, već i zato što time koristi procesa pristupanja postaju vidljive u svakoj zajednici."
Kao kopredsedavajuća Zajedničkog konsultativnog odbora (JCC) između Komiteta regija i Srbije, šta biste istakli kao glavne rezultate dosadašnje saradnje?
"Iako prvi sastanak JCC sa Srbijom pod novim političkim rukovodstvom tek predstoji, mogu da naglasim šta želimo zajednički da postignemo. Naš cilj je da ojačamo ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u procesu pristupanja Srbije EU – ne samo kao izvršilaca reformi, već i kao aktivnih partnera u njihovom oblikovanju. JCC treba da posluži kao praktična platforma na kojoj lokalni lideri iz Srbije mogu direktno da se povežu sa nama, svojim kolegama iz EU, razmene iskustva, diskutuju o ključnim izazovima i identifikuju konkretne mogućnosti za saradnju.
Efikasna decentralizacija stvara uslove za bržu realizaciju reformi.
Želimo da naš dijalog bude usmeren na rešavanje problema. Prioritet ćemo dati oblastima u kojima lokalne samouprave mogu imati transformativan uticaj na unapređenje javnih usluga i pripremu za efikasno korišćenje fondova EU. Takođe, cilj nam je da podržimo opštine u izgradnji administrativnih kapaciteta i institucionalne otpornosti, kako bi bile spremne za dodatne odgovornosti koje nosi napredovanje ka članstvu u EU.
U ovaj novi mandat Zajedničkog konsultativnog odbora ulazimo s ambicijom i pragmatizmom. Iako proširenjem upravljaju nacionalne vlade, ono je najefikasnije kada se oslanja na lokalne realnosti. To je poruka koju želimo jasno da pošaljemo već na prvom sastanku."
U kojoj meri su lokalne vlasti trenutno uključene u proces evropskih integracija u zemljama kandidatima i kako se njihova uloga može dodatno ojačati?
"U većini zemalja kandidata, lokalne i regionalne vlasti su uključene u proces integracija prvenstveno kao izvršioci odluka donetih na nacionalnom nivou. U praksi to znači da se od opština očekuje da sprovode reforme, često uz ograničen doprinos njihovom osmišljavanju i bez dovoljno resursa za njihovu efikasnu realizaciju.
Da bismo to promenili, moramo omogućiti ranije i strukturisanije uključivanje lokalnih vlasti u faze planiranja i sprovođenja reformi vezanih za pristupanje. To se može postići u skladu sa principom partnerstva utvrđenim u kohezionoj politici EU, koji nalaže da nacionalne vlade angažuju lokalne aktere kao strateške partnere, ne samo u sprovođenju politika, već i u njihovom oblikovanju od samog početka.
To je posebno važno u pripremama za decentralizovano upravljanje fondovima EU i usklađivanje lokalnih razvojnih planova sa nacionalnim i evropskim prioritetima. Međutim, formalne konsultacije nisu dovoljne. Potrebno je uspostaviti trajan i kvalitetan dijalog, uz ulaganja u administrativne, pravne i tehničke kapacitete lokalnih vlasti, kako bi se izgradila upravljačka kultura koja lokalno znanje prepoznaje kao ključ za uspeh reformi na terenu."
Gde vidite najveće izazove – a gde najveće prilike – za saradnju lokalnih i regionalnih vlasti iz EU sa onima iz zemalja kandidata?
"Jedan od izazova na kojem želimo da radimo jeste da pomognemo pregovaračima iz EU da bolje razumeju širok spektar duboko ukorenjenih administrativnih sistema i političkih tradicija u Evropi. Ne postoji univerzalni model lokalne uprave, i ta raznolikost na Zapadnom Balkanu mora biti poštovana. Nije ključno kako su institucije strukturirane, već da li funkcionišu efikasno – pružajući kvalitetne usluge, transparentno upravljajući sredstvima i doprinoseći relevantno nacionalnim i evropskim politikama.
Zato saradnja između opština EU i zemalja kandidata treba da se zasniva na međusobnom poštovanju i bude usmerena na praktična rešenja. Razmene među kolegama, partnerstva kroz "twinning" projekte i saradnja zasnovana na konkretnim projektima omogućavaju lokalnim liderima da bolje razumeju jedni druge, prilagode ideje i dobre prakse svom kontekstu i izgrade trajne profesionalne odnose. Takvu saradnju želim da vidim više – jer ona ne donosi samo tehnička znanja, već i poverenje i političku zrelost. Oboje nam je potrebno kako bismo odgovorili na zahteve članstva u EU i očekivanja građana.
Koje biste teme ili oblasti istakli kao prioritete za buduće sastanke JCC sa Srbijom?
"Deo dnevnog reda biće, naravno, oblikovan aktuelnim događajima, jer je razmatranje političkih i strateških promena prirodan deo naših razgovora. Međutim, nezavisno od trenutnog konteksta, fokus treba da ostane na jačanju lokalne dimenzije procesa pristupanja Srbije EU. Na osnovu nacrta radnog programa, očekujem da će se naš rad usmeriti na unapređenje lokalne uprave, sa prioritetima u oblastima u kojima lokalne vlasti imaju i nadležnosti i direktan interes.
To će verovatno uključivati teme poput energetske sigurnosti i dostupnosti, digitalizacije, lokalnog saobraćaja i povezivanja, smanjenja nezaposlenosti kroz razvoj veština i inicijative za mlade. Mnogo je konkretnih pitanja u kojima lokalne vlasti moraju biti uključene da bi došlo do pozitivnih promena. Ključni uslov je da im se omogući odgovarajuće osnaživanje i uključenost u proces."
(EUpravo zato)