Obnovljeni politički zamah za proširenje Evropske unije stvorio je jedinstvenu priliku za zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Nakon što je Evropsko veće dalo zeleno svetlo za otvaranje pregovora sa BiH, pred domaćim institucijama se nalazi zadatak da završe konkretne i dostižne korake, pre svega iz preporuke Evropske komisije iz 2022. godine.
Elvira Habota, direktorka Direkcije za evropske integracije BiH, kaže da je trenutak povoljan, ali i da zahteva brzu i koordinisanu akciju - od zakonodavnih reformi i jačanja administrativnih kapaciteta do veće uključenosti javnosti.
U razgovoru za naš portal, Habota otkriva kako teku pripreme za skrining, koliko je važna regionalna saradnja i na koji način građani mogu osetiti konkretne koristi evropskog puta.
U trenutku kada proširenje EU ponovo dobija snažan politički zamah, kako BiH koristi ovaj povoljan momentum?
"Nakon što je Evropsko veće u martu prošle godine dalo zeleno svetlo za otvaranje pristupnih pregovora EU sa BiH, ključni zadatak institucija i vlasti u BiH je ostvariti napredak u realizaciji osam koraka iz Preporuke Evropske komisije o dodeli statusa kandidata iz 2022. godine.
Ovo je preduslov za usvajanje pregovaračkog okvira EU sa BiH i sazivanje prve međuvladine konferencije kojom bi formalno započeli pristupne pregovore sa EU.
Dosta toga je urađeno na ispunjavanju ovih osam koraka, a tokom zadnjih poseta u aprilu predstavnici EU su poručili da su vrata za BiH otvorena i da nas od početka pregovora deli nekoliko konkretnih i ostvarivih koraka.
To je važna poruka za bosansko-hercegovačke vlasti da što pre sa unutrašnjih pitanja i trenutne političke krize vrate pažnju na evropski put i usvajanje propisa koje je EU označila kao suštinske za usvajanje pregovaračkog okvira sa BiH, te na taj način utiču na vraćanje pitanja otvaranja pregovora sa BiH na agendu institucija EU."
Evropska komisija je jasno istakla proširenje kao jedan od svojih ključnih prioriteta. Gde vidite najveće šanse da BiH dodatno ubrza svoj evropski put u ovoj politički povoljnoj klimi?
"Ključ ubrzanja evropskog puta za BiH je što više konkretnih rezultata, a što važi i za druge države u procesu pristupanja u EU.
Nakon što smo 2025. godinu započeli sa usvajanjem nekoliko važnih zakona iz osam koraka iz Preporuke Evropske komisije, a kao što su usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka i Zakona o graničnoj kontroli, pred bosansko-hercegovačkim vlastima je i dalje usvajanje zakona o VSTV-u, koji je u parlamentarnoj proceduri, te novog zakona o sudovima BiH.
U vrhu prioriteta su imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima, priprema državnog plana za usvajanje acquisa i imenovanje državnog koordinatora za IPA-u.
Potrebno je takođe nastaviti aktivnosti u oblasti migracija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, a posebno važno pitanje je sloboda izražavanja i medija i zaštita novinara gde prema poslednjem Izveštaju Evropske komisije o BiH iz oktobra 2024. godine nije bilo nikakvog napretka.
Hitno finaliziranje i dostavljanje Evropskoj komisiji Plana reformi je takođe jedan od prioriteta za BiH vlasti, a koji je posebno naglašen u poslednjem Izvještaju o Bosni i Hercegovini."
S obzirom na napredak susednih zemalja iz regiona, koliko regionalna saradnja, kroz inicijative poput Berlinskog procesa, može da pomogne BiH da se brže približi članstvu u EU?
"Brojni su primeri reformi koje države regije koje pristupaju u EU trebaju istovremeno realizirati, te su to područja za saradnju i razmenu iskustava.
Regionalna saradnja je naša obaveza iz sporazuma o pridruživanju, a neophodna je u rešavanju izazova koji su prekograničnog karaktera.
Zbog svega toga regionalna saradnja i napredak zemalja Zapadnog Balkana ka EU odličan su primer međuzavisnih procesa koji se dopunjuju i jačaju."
Bosna i Hercegovina je uspešno odgovorila na niz zahteva iz mišljenja Evropske komisije - koji su naredni konkretni koraci na koje se Direkcija za evropske integracije fokusira u 2025. godini?
"Uloga Direkcije je određena propisima Veća ministara BiH, a radimo na mnogo zadataka koji podrazumevaju stručnu pomoć, koordinaciju i saradnju s institucijama u BiH vezano za korišćenje finansijske pomoći EU, dijalog sa Evropskom komisijom u okviru sprovođenja SSP-a, izveštavanje Komisije o sprovođenju prioriteta, usklađivanje zakonodavstva, prevođenje propisa, obuke za javnu upravu koja radi na poslovima pristupanja u EU te komuniciranje s različitim ciljnim grupama o procesu pristupanja EU.
U ovom trenutku u fokusu su pripreme javne uprave na svim nivoima vlasti u BiH za pristupne pregovore, posebno njihovu prvu fazu koja se zove skrining.
U saradnji sa bilateralnim partnerima organizovali smo niz posebnih obuka za skoro 900 službenika sa svih nivoa vlasti, a u Direkciji su u toku pripreme različitih materijala koji će biti korisni za pojedinačne zadatke tokom skrininga.
Bitno je da javna uprava ovu prvu fazu uradi kako treba, jer je temeljna analiza usklađenosti domaćih sa propisima EU, što podrazumeva skrining, osnova za sve ostalo što sledi tokom pregovora."
Građani Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, sve glasnije izražavaju očekivanje da će nova faza proširenja biti pravednija i efikasnija. Kako ohrabriti javnost da ostane posvećena evropskom putu u vremenu kada se vide konkretni pomaci?
"Zadnje istraživanje javnog mnjenja Direkcije za evropske integracije, objavljeno u avgustu 2024. godine, pokazuje još uvek visok stepen podrške članstvu u EU od 71,2%, ali isto tako pokazuje da najviše građana BiH želi da zna kako ovaj proces utiče na njihov svakodnevni život.
Ključno je da se građanima konkretno pokaže kako finansijska pomoć EU ili novi zakoni usklađeni sa pravilima EU poboljšavaju svakodnevnicu - od bolje pravde i uprave, do sigurnijeg poslovnog okruženja i novih investicija.
Mi u Direkciji, na primer, trudimo se da u saradnji sa medijima kao ključnim partnerima u komuniciranju o procesu pristupanja u EU svim ovim temama damo ljudsku dimenziju i na taj način približimo ih javnosti.
S tim ciljem smo, na primer, prošle godine vlastitim kapacitetima realizovali prvi projekt podrške jačanju kapaciteta medija i medijskih udruženja, kroz koji je 70 novinara steklo nova znanja o fondovima EU i unaprijedilo vještine pripreme projekata, a za oko 20 novinara kroz namenski osmišljene edukacije i studijsku posetu najmlađoj članici EU omogućili smo da steknu nova znanja o procesu i koristima članstva u EU.
Ove i slične projekte, planiramo nastaviti i u ovoj godini, a u fokus ćemo staviti mlade novinarke i novinare."
(M.A./EUpravo zato)