Stefan Andonovski za EUpravo zato: Mala tržišta ne mogu sama, region mora da se udruži oko veštačke inteligencije

Digitalna transformacija u Severnoj Makedoniji postaje ključna za razvoj tržišta, kaže ministar Andonovski, uz planove za nove digitalne usluge Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Foto: Petar Aleksić
  • Stefan Andonovski kaže da je digitalna transformacija ključna za rast Severne Makedonije i najavljuje nove digitalne usluge, uključujući mobilnu superaplikaciju, elektronsku ličnu kartu i vozačku dozvolu.
  • Skoplje želi da kroz ulaganja u energetsku infrastrukturu, data centre i veštačku inteligenciju privuče investicije i postane regionalni energetski i tehnološki hab.

Digitalna transformacija za Severnu Makedoniju nije samo pitanje modernizacije državne uprave i usluga za građane, već i deo šire razvojne strategije zemlje. Skoplje želi da kroz ulaganja u digitalizaciju, energetsku infrastrukturu, data centre i veštačku inteligenciju privuče nove investicije i pozicionira se kao efikasno i konkurentno tržište u regionu.

Ministar digitalne transformacije Severne Makedonije Stefan Andonovski za EUpravo zato govorio je o povratku fokusa na digitalizaciju, njenom uticaju na ekonomski rast, planovima za nove digitalne usluge, ali i ambiciji da Severna Makedonija postane regionalni energetski i tehnološki hab.

U razgovoru, nakon učešća na na konferenciji BELTALKS: Belgrade Economic Talks, u organizaciji GLOBSEC-a, dotakli smo se i toga šta mala tržišta mogu da ponude investitorima, kao i zbog čega su predvidivo poslovno okruženje, vladavina prava i kvalitetne investicije ključni za razvoj regiona.

Kako vidite značaj globalnih konferencija na Zapadnom Balkanu?

"Veoma je važno da imamo konferencije na kojima razgovaramo o mogućnostima koje Zapadni Balkan ima, kako u Evropi, tako i na globalnom nivou. Takođe je važno da razgovaramo o celom regionu, a ne samo o jednoj zemlji, jednoj ekonomiji ili jednoj industriji, već i o saradnji između industrija i mogućnostima kojima možemo da unapredimo evropski razvoj i razvijamo naše regione."

Da li je vaše ministarstvo doprinelo digitalizaciji Severne Makedonije i kako inspirisati region da napravi isto?

"Od 2016. do 2024. godine imali smo period gubitaka, sa fokusom na političke teme i pitanja koja su se odnosila na saradnju, pa je u zajednici zabeležen mali rast. Odlučili smo da imamo posebno ministarstvo fokusirano na digitalnu transformaciju. Tokom 15 godina, koliko je Makedonija bila usmerena na digitalizaciju, tadašnje Ministarstvo za informaciono društvo realizovalo je brojne projekte koji su predstavljali veliki iskorak i bili pionirski u digitalizaciji procesa.

Nažalost, u periodu od 2016. do 2024. godine izgubili smo taj fokus i više se usmerili na političke teme i pitanja koja su stvarala podele u društvu i usporavala rast.

Digitalni iskorak Severne Makedonije

Početkom narednog meseca Severna Makedonija predstaviće mobilnu superaplikaciju, elektronsku ličnu kartu i elektronsku vozačku dozvolu, čime želi da ubrza digitalizaciju usluga i otvori prostor za dalji razvoj i diverzifikaciju

Vraćanjem fokusa na digitalnu transformaciju uspeli smo, pre svega, da podstaknemo domaći rast i bruto domaći proizvod. U prvom polugodištu ove godine zabeležili smo rast BDP-a od 3,8 odsto, dok je u drugom tromesečju iznosio 4,3 odsto. Rast IT industrije u tom periodu bio je 4,7 odsto.

Podstakli smo rast domaće IT industrije. Vraćanje fokusa na digitalizaciju znači i ubrzavanje procesa, bolje funkcionisanje društva i administracije, bolju povezanost sa građanima i digitalizaciju usluga za građane."

Može li Severna Makedonija da se pozicionira kao regionalni centar kada je reč o data centrima i veštačkoj inteligenciji, imajući u vidu koliko radite na tome?

"Mi sada postavljamo prve korake i gledamo kako da ostvarimo napredak, ne samo u Makedoniji već i u celom regionu.

Naša ideja je da prvo postanemo energetski hab Balkana, jer mnogo ulažemo u energetsku infrastrukturu. Najavljene su ogromne investicije, vredne više milijardi evra, u elektroenergetsku infrastrukturu i proizvodnju energije u zemlji.

Na to treba dodati i privatne investicije u data centre i veštačku inteligenciju.

Foto: Petar Aleksić

Cilj je da stvaramo dodatnu vrednost u ekonomiji. Ako to znači da uspemo da se izdvojimo u regionu i postanemo regionalni igrač, to je dobro. Jer mi, kao mala država, ne možemo da se takmičimo sa većim tržištima.

Mi smo malo tržište, ali smo efikasni. Upravo je to poruka koju šaljemo i na ovim forumima: moramo biti brzi u privlačenju investicija. To znači stabilno i predvidivo poslovno okruženje, vladavinu prava, stabilne poreze, privlačenje kvalitetnih investicija koje donose dodatnu vrednost i zaštitu životne sredine."

Da su države Zapadnog Balkana pojedinačno relativno mala tržišta? Mogu li udruživanjem da steknu konkurentsku prednost kada je reč o tom ekosistemu?

"Naravno. Povezivanje može biti značajno za širu ekonomiju, ali moramo da pokažemo da regionalne inicijative imaju konkretne rezultate. Imamo nekoliko regionalnih inicijativa koje su uspešne, kao što je inicijativa 'Open Balkan', u okviru koje su smanjene određene barijere i troškovi. Postoje i dogovori između država koji omogućavaju brže i jednostavnije plaćanje u bankarskom sistemu.

Foto: Petar Aleksić

Moj predlog na ovoj konferenciji, iz perspektive privrede, jeste da napravimo regionalnu AI transformaciju. To ne mora da bude samo pitanje regulative, već povezivanje regionalnih kompanija, posebno malih i srednjih, sa infrastrukturom i kapacitetima koje države imaju", kazao je ministar iz Severne Makedonije i dodao:

"Data centar u Kragujevcu, kompanije za sajber bezbednost, makedonske kompanije i slični kapaciteti mogli bi da se povežu u jednu veliku regionalnu mrežu ili platformu. Mogli bismo da omogućimo kompanijama iz Makedonije da koriste infrastrukturu za testiranje, laboratorije i razvoj, kako bismo videli da li možemo da stvorimo kompanije koje će biti konkurentne na evropskom nivou.

Takva regionalna platforma, sa fokusom na veštačku inteligenciju, mogla bi da bude uspešna".

Koji su izazovi i koji je prvi sledeći korak kako bismo se pomerili napred?

"Sigurno imamo mnogo izazova. Sada se sve više bavimo politikom na Balkanu, kao što se bavimo i ekonomijom. Sigurno ćemo se susretati sa problemima, ali regionalno povezivanje je nešto što se danas radi na najvećem mogućem nivou u svetu.

Ne smemo da zaboravimo da smo samo mali deo tog mozaika, i Evrope i sveta. Svet ima svoje probleme.

Treba da se organizujemo preko Regionalnog saveta za saradnju (RCC). Imamo takozvani dogovor za platformu Balkan, imamo dogovore kroz Berlinski proces. Dakle, postoje regionalne inicijative i mislim da ih ne koristimo dovoljno", zaključio je Andonovski.

(EUpravo zato.rs)