Kišinjev u centru evropske politike: Počeo samit šefova diplomatija, najavljeno usvajanje zajedničke deklaracije

U Kišinjevu se održava godišnja sednica Saveta Evrope, okupljajući šefove diplomatija 46 država, uključujući i Srbiju
Samit šefova diplomatija u Kišinjevu Foto: Printscreen/X/markodjuric

U Moldaviji je počela godišnja sednica Komiteta ministara Saveta Evrope, koja okuplja šefove diplomatija 46 država članica.

Sastanak koji je otvorila predsednica Moldavije Maja Sandu dolazi u trenutku velikih geopolitičkih izazova i nestabilnosti na evropskom kontinentu. Srbiju na skupu predstavlja ministar spoljnih poslova Marko Đurić.

Sastanak Komiteta ministara Saveta Evrope otvorila je predsednica Moldavije Maja Sandu.

"Čast mi je da otvorim sesiju u našem glavnom gradu Kišinjevu. Mi godinama težimo ka Evropi, a danas je Evropa ovde, u našem domu", rekla je Sandu.

Istakla je da je Moldavija predsedavala Komitetom prethodnih šest meseci, donoseći odluke koje su važne za članice Saveta Evrope, njihove građane i evropske vrednosti. Veći deo govora posvetila je ratu u susednoj Ukrajni i ulozi Rusije u evropskoj bezbednosti, naglašavajući da je za divljenje ono što Ukrajina postiže u ratu, ali joj je potrebno više od finansijske pomoći.

Jedna od tema današnjeg sastanka biće i dalji koraci za osnivanje Specijalnog tribunala za zločin agresije na Ukrajinu u okviru Saveta Evrope kako bi se procesuirali najviši politički i vojni lideri odgovorni za planiranje i pokretanje rata.

Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je da se tokom sastanka čulo i pitanje prijema Prištine u SE i da je "diskusija bila naporna" kao i da postoji mogućnost da tema bude ponovo pokrenuta. Ipak, naglasio je, "Priština danas neće postati član SE iako su pojedini evropski ministri otvoreno pozivali na članstvo Prištine u toj organizaciji".

"Pojedini evropski ministri su otvoreno pozivali na članstvo Prištine u ovoj važnoj organizaciji i, iako Priština danas neće postati član SE, želim da kažem i za našu javnost, ljudi treba da znaju, da opasnost nije otklonjena. Dakle, u ovoj organizaciji postoji više od dve trećine zemalja koje priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije i ovde generalno postoji većina koja može, kada proceni da to želi, da primi tzv. Kosovo u svoje članstvo", naveo je Đurić i naglasio da je važno što se jasno čuo glas Srbije koja na podjednak način priznaje teritorijalni integritet i suverenitet svih zemalja Evrope.

Evropski put egzistencijalno pitanje

Predsednica Moldavije govorila je i o evropskom putu Moldavije.

"Ne tražimo prečice do EU. Ali za Moldaviju je pristup EU egzistencijalno pitanje", zaključila je Sandu.

Predsednica Moldavije Maja Sandu Foto: Aurore Martignoni/European Commission

U uvodnom obraćanju kratko je govorio i generalni sekretar Saveta Evrope Alen Berse. Istakao je da je odbrana Ukrajine zapravo odbrana cele Evrope.

U planu je usvajanje zajedničke deklaracije o evropskom pristupu migracijama, što predstavlja nastavak dogovora postignutih krajem prošle godine. Na dnevnom redu je i diskusija o "Novom demokratskom paktu za Evropu" i borbi protiv stranog mešanja i dezinformacija koje ugrožavaju izborne procese.

Sastanak označava i završetak moldavskog predsedavanja Komitetom ministara Saveta Evrope.

(EUpravo zato.rs)