U jeku obnovljenog zamaha politike proširenja, Evropski ekonomsko-socijalni komitet (European Economic and Social Committee - EESC) upozorava da uspeh reformi u zemljama kandidatima neće zavisiti samo od političke volje vlada, već i od stvarnog uključivanja civilnog društva u čitav proces.
U novom mišljenju, pripremljenom na zahtev kiparskog predsedavanja EU i u okviru inicijative koja uključuje predstavnike zemalja kandidata, Komitet analizira kako organizacije civilnog društva mogu da podrže sprovođenje reformi kroz planove rasta za Zapadni Balkan i Moldaviju, ali i u okviru reformskog puta Ukrajine.
Polazeći od stava da je proširenje "geostrateško ulaganje u stabilnu, bezbednu i ujedinjenu Evropu", EESC naglašava da napredak ka članstvu mora ostati zasnovan na kredibilnim reformama i merljivim rezultatima, pre svega u oblasti vladavine prava i demokratskog upravljanja.
U fokusu dokumenta nalaze se tri finansijska instrumenta EU zasnovana na učinku, koji treba da ubrzaju reforme i približe zemlje kandidate članstvu. Međutim, kako se ističe, bez aktivnog i institucionalizovanog učešća civilnog društva, ti mehanizmi teško mogu da daju pune rezultate.
"Održive i kredibilne reforme zahtevaju stalnu, aktivnu i institucionalizovanu ulogu socijalnih partnera i organizacija civilnog društva", navodi se u dokumentu, uz upozorenje da bez tog učešća nema ni poverenja javnosti ni osećaja da su reforme zaista "vlasništvo" društva, a ne samo političkih elita.
Komitet zato poziva Evropsku komisiju da uspostavi jasnije smernice za procenu napretka, ali i nazadovanja u reformama. Takav okvir, kako se navodi, omogućio bi veću transparentnost i dao alat civilnom društvu i lokalnim vlastima da efikasnije nadziru sprovođenje reformi na terenu.
Poseban akcenat stavljen je na finansiranje. EESC smatra da je za ozbiljno učešće civilnog sektora neophodno stabilno, predvidivo i višegodišnje finansiranje, koje bi organizacijama omogućilo da dugoročno prate i podržavaju reformske procese, ali i da štite prostor za slobodno delovanje u društvima koja su često pod političkim pritiskom.
Istovremeno, Komitet upozorava da finansijska podrška EU ne sme biti svedena samo na tehničku pripremu za jedinstveno tržište, već mora doprineti dubljoj transformaciji društava u skladu sa evropskim socijalnim i ekonomskim modelom.
Ovaj stav dolazi u trenutku kada Brisel pokušava da oživi politiku proširenja, posebno prema Ukrajini, Moldaviji i zemljama Zapadnog Balkana, kroz nove instrumente finansijske podrške i ubrzane integracije.
U tom kontekstu, poruka EESC-a je jasna - bez uključivanja društva u celini, reforme mogu ostati formalne, a proces pristupanja bez stvarne transformacije.
(EUpravo zato.rs)