Ideja politike proširenja Evropske unije u poslednjim godinama ponovo je dobila na aktuelnosti, iako zapravo nikada u potpunosti nije izlazila iz fokusa.
Međutim, sada su tu i sve složenija pitanja kako obezbediti da nove članice, nakon pristupanja, u potpunosti poštuju osnovne vrednosti Unije. U tom kontekstu, proces pregovora sa državama Zapadnog Balkana i istočne Evrope ponovo je u fokusu, uz nastojanje Brisela da istovremeno ubrza integracije i uvede dodatne mehanizme kontrole i zaštite.
O tome kako EU uči iz ranijih talasa proširenja, koliki je stvarni napredak zemalja kandidata poput Crne Gore i Albanije, kao i o političkoj dinamici koja prati ovaj proces, uključujući ulogu država članica poput Italije i širi uticaj rastućeg nacionalizma u Evropi, govorila je komesarka za proširenje Marta Kos i analizirala realne rokove kao i razlike između političkih očekivanja i institucionalnih kriterijuma koje kandidati moraju da ispune pre članstva.
Šta EU uči iz prošlih proširenja?
"Proces proširenja se ponovo pokrenuo. Crna Gora i Albanija su najbolji primeri. Očekuje se da Crna Gora uskoro zatvori sva pregovaračka poglavlja. Cilj je da se izbegne situacija da nova članica krši osnovne vrednosti EU nakon pristupanja. Zato se razmatraju dodatni mehanizmi zaštite", rekla je komesarka u intervjuu za The Parliament magazine.
U kontekstu politike proširenja Evropske unije i intenziviranja pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana, posebna pažnja usmerena je na dinamiku bilateralne i političke podrške koju kandidati dobijaju unutar Unije.
Među njima se izdvaja Albanija, koja je ušla u fazu ubrzanijih pregovora i otvorila sva pregovaračka poglavlja.
Na pitanje da li ova država u tom procesu dobija dodatnu političku podršku kroz saradnju sa Italijom, iz procesa proširenja poručuje se da sve države članice moraju da odobre svaki korak u pregovorima.
Istovremeno se naglašava da je Italija snažan saveznik Albanije, ali da njena podrška nije ograničena samo na tu zemlju, već se odnosi i na širi region Zapadnog Balkana. Albanija, kako se navodi, ima ambiciju da završi pregovore do 2027. ili 2028. godine, iako konačni tempo procesa zavisi od ispunjavanja svih kriterijuma i saglasnosti država članica.
Kako rast nacionalizma utiče na proširenje?
Govoreći o širem političkom kontekstu i rastu nacionalizma u pojedinim državama članicama, Kos je ukazala na važnost suprotstavljanja ideji da Evropska unija treba da ostane zatvoren politički prostor. Naglasila je da politika proširenja nije usmerena isključivo na zemlje kandidate, već i na samu Uniju, jer njena stabilnost i bezbednost u velikoj meri zavise od integracije susednih država.
"Ako ne integrišemo te zemlje, one mogu pasti pod uticaj drugih sila i biti iskorišćene protiv EU. Proširenje je jedno od najboljih sredstava za stabilnost i nezavisnost Evrope", rekla je komesarka Kos.
U delu razgovora koji se odnosi na Ukrajinu i njenu evropsku perspektivu, navela je da je ta zemlja već ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu, ali se istovremeno naglašava da punopravno članstvo zahteva potpunu institucionalnu i političku spremnost.
Ipak, naglasila je da 2027. godina nije realan rok, uz napomenu da razume političku potrebu ukrajinskog predsednika da ubrzano članstvo vidi i kao oblik bezbednosne garancije.
(EUpravo zato.rs)