Crna Gora bi danas trebalo da zatvori još jedno pregovaračko poglavlje 21 -Transevropske transportne mreže, čime će zatvoriti 14 od ukupno 33 poglavlja. Međuvladinoj konferenciji koja se održava u Briselu, crnogorsku delegaciju će predstavljati predsednik Vlade Milojko Spajić.
Kako su naveli iz Vlade Crne Gore, politika poglavlja Trans-evropske mreže je usmerena na unapređenje i razvoj saobraćajnih, energetskih i telekomunikacijskih sistema u skladu sa evropskim standardima.
"Održavanje Međuvladine konferencije i privremeno zatvaranje poglavlja 21 potvrđuje posvećenost Crne Gore sprovođenju sveobuhvatnih reformi i predstavlja važan signal poverenja Evropske unije u ostvareni napredak," smatraju u Vladi.
Poseta Briselu, kako navode, biće prilika za susrete sa zvaničnicima evropskih institucija, a Spajić će učestvovati i na Konferenciji Evropske službe za spoljne poslove "Od uvida do uticaja" (FIMI Konferencija 2026).
U delegaciji koju predvodi Spajić biće potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ervin Ibrahimović, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, ministar pomorstva i koordinator rada Ministarstva saobraćaja Filip Radulović, glavni pregovarač Predrag Zenović.
Evropski put Crne Gore od 2012. godine do danas
Crna Gora je pristupne pregovore otvorila 2012. godine. Vlasti planiraju da sva ostala poglavlja zatvore do kraja ove godine i već 2028 da zemlja uđe u EU, što ističu u svim svojim javnim nastupima.
Analitičari u Podgorici upozoravaju da je to ipak preambiciozan, teško ostvarljiv cilj i pored snažne podrške koju ta država ima od Brisela i nesporne želje za proširenjem, ali i velike podrške učlanjenju od strane građana koja po istraživanjima iznosi oko 70 odsto.
Crna Gora je Međuvladinoj konferenciji sa EU u decembru zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u pregovorima o članstvu u EU.
Poglavlje oko kog je bilo najviše prigovora i problema je ono koje se odnosilo na poljoprivredu jer je Francuska smatrala da Crna Gora u tom smislu nije ispunila evropske standarde, ali je nakon intezivne diplomatske aktivnosti i direktnih razgovora crnogorskog predsednika Jakova Milatovića i francuskog predsednika Emanuela Makrona, ta država u poslednjem trenutku odlučila da da zeleno svetlo, tako da je Crna Gora tada zatvorila pet poglavlja.
Početkom godine zatvoreno je još jedno koje se odnosi na finansijski nadzor tako da sada ima ukupno zatvorenih 13 od 33 poglavlja.
U međuvrmenu je vladajuća većina, uz podršku stranaka manje brojnih naroda koje su deo vlasti, usvojila sporne zakone o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbednost (ANB) za koje Evropska unija tvrdi da nisu u potpunosti usklađeni sa evropskim standardima.
Ipak, predstavnici vlasti tvrdili su suprotno, tako da je javnost uveravana da su zakoni usklađeni sa evropskim pravilima. Opozicija je odlučila da napusti predsedavajuća mesta u parlamentarnim odborima, čime se ušlo u novu političku krizu.
Predsednik države Jakov Milatović je snažno protiv tih zakona i nije ih potpisao, već ih je vratio na ponovno odlučivanje.
Vladajuća većina, s druge strane, ne odustaje, jer daju mnogo veća ovlašćenja unutar same policije kada je reč o postupcima protiv policajaca, ali i merama tajnog nadzora, tako da je izvesno da će oni biti ponovo usvojeni, nakon čega predsednik, po Ustavu, mora da ih potpiše.
Osim usvajanja spornih zakona, nema ni presuda u slučajevima korupcije i organizovanog kriminala a jasno je da Brisel traži da ti postupci budu sprovedeni do kraja.
(EUpravo zato.rs)