Koliko je Severna Makedonija odmakla u sprovođenju reformi i Plana rasta?

U okviru tesne saradnje sa Predsedništvom Kipra i evropskim institucijama, ponovljeno je da je Severna Makedonija posvećena nastavku brzih i održivih koraka ka integraciji u Evropsku uniju, zaključeno je na sastanku u Briselu
Skoplje Foto: EC/Robert Atanasovski

Prvi viceremijer Severne Makedonije i ministar za evropska pitanja Bekim Sali u Briselu je razgovarao sa direktorkom za Zapadni Balkan Valentinom Superti o napreku njegove zemlje u sprovođenju Agende reformi i Plana rasta.

Kako je saopštilo Ministarstvo za evropska pitanja, ocenjeno je da Severna Makedonija pokazuje kontinuirani napredak u ključnim oblastima kao što su vladavina prava, javna uprava i digitalizacija usluga, kao u pripremi reformskih mapa puta i tekućoj koordinacija sa Evropskom komisijom.

Sali je navodi se, istakao posvećenost Vlade Severne Makedonije unapređenju reformi i kontinuiranoj podršci evropskih partnera, kao i spremnost da se suoči sa praktičnim izazovima, kao što je implementacija sistema ulaska/izlaska za prevoznike u Šengensku zonu.

"U okviru tesne saradnje sa Predsedništvom Kipra i evropskim institucijama, ponovljeno je da je Severna Makedonija posvećena nastavku brzih i održivih koraka ka integraciji u Evropsku uniju, obezbeđujući stabilnost, prosperitet i održivi razvoj za svoje građane", piše u saopštenju.

Severna Makedonija je zvanično započela pristupne pregovore sa Evropskom unijom 19. jula 2022. godine, kada je održana prva međuvladina konferencija i formalno otvorena prva faza procesa pristupanja. Iako je zemlja još 2004. podnela zahtev za članstvo, a status kandidata dobila 2005. godine, do početka pregovora je došlo tek nakon višegodišnjih odlaganja izazvanih sporovima sa susedima i usklađivanjem s kriterijumima Unije.

Od tog trenutka do 2026. napredak u pregovorima je bio ograničen i postepen. Severna Makedonija je završila inicijalni skrining (screening.engl.), procenu usklađenosti svojih zakona i institucija sa pravnom tvorevinom EU, što je bila jedna od početnih faza pregovora.

Međutim, značajniji pomak u otvaranju prvih ključnih poglavlja pregovora blokiran je zbog dugotrajnog spora sa Bugarskom. Sofija traži ustavne izmene kojima bi se priznao "bugarski" manjinski status u Severnoj Makedoniji, što vlada u Skoplju ne prihvata bez recipročnih garancija. Uprkos stalnim apelima zvaničnika EU da se ispune dogovoreni uslovi i nastave reforme, pregovarački proces je do danas ostao "u mestu", pa Severna Makedonija formalno pregovara o članstvu ali praktično još nije značajno otvorila klastere pregovora ni ostvarila konkretan napredak prema članstvu.

Uprkos tome, evropske institucije redovno govore o važnosti napretka i reformi, dok vlasti u Skoplju ističu odlučnost da nastave pro-evropski kurs, pa je EU put ostao glavni strateški cilj države i do 2026. godine.

(EUpravo zato.rs)