Evropska perspektiva Zapadnog Balkana zavisi od dosledne primene reformi, jačanja institucionalnih kapaciteta i modernizacije finansijskog sektora, čuli smo nebrojano puta od evropskih zvaničnika.
Upravo to je bio povod za razgovor sa guvernerkom Centralne banke Crne Gore, Irenom Radović, koju smo nakon učešća na panelu samita EU-Western Balkans u Briselu, pitali koje su ključne reforme koje bi Crna Gora trebalo da sprovede kako bi što pre koristila sredstva iz EU fondova.
"Mogu da govorim iz pozicije guvernera Centralne banke Crne Gore. Naše zemlje na Zapadnom Balkanu bi trebalo da dobiju status treće zemlje ekvivalentne EU. U ovom segmentu ću početi sa prvom reformom, koja uključuje sve zemlje regiona, koja je deo Novog plana rasta za Zapadni Balkan i koja se odnosi na integraciju naših zemalja u finansijsku infrastrukturu EU i modernizaciju platnih sistema", izjavila je u razgovoru sa dopisnicom iz Brisela.
Ona je naglasila da su, kada je u pitanju Crna Gora, "veoma zadovoljni jer su prošle godine u junu ispunili sve preduslove" pomenuvši integraciju u SEPA sistem, nakon čije primene su "rezultati već vidljivi".
Prosečna transakcija građana Crne Gore, rekla je, ranije je koštala 73,4 evra, dok je danas, nakon prvog meseca implementacije, cena transakcije od 200 evra pa sve do 20.000 evra 1,99, što je 37 puta manje nego ranije.
Sa ostalim reformama koje sprovode, tzv. zemlje Zapadnog Balkana sprovode i implementaciju instant plaćanja putem evropskog TIPS-a, što će doneti značajne ekonomske koristi za građane i ekonomiju. Prema projekcijama Centralne banke, imajući u vidu trenutni nivo približavanja sa prihodima po glavi stanovnika EU, Crna Gora je trenutno na 51 odsto.
Ona je dodala da će sa implementacijom ovih reformi, SEPA i TIPS, crnogorska ekonomija imati 2,3 odsto BDP-a na raspolaganju za likvidnost, a samo u prvoj godini očekuju preko 160 miliona evra novog novca koji će ostati u ekonomiji i neće ići na troškove transakcija.
"Kada pogledate direktne i indirektne efekte, tokom decenije očekujem da će samo ove dve reforme doprineti konvergenciji, tj. smanjenju zaostalosti u prihodima po glavi stanovnika u odnosu na građane EU za čak 11,5 odsto. Dakle, naša procena je da će, prema trenutnom nivou rasta, Crna Gora imati ekonomsku konvergenciju od 51 odsto, koja će biti blizu 75 odsto sa EU od 2035. godine", poručila je Irena Radović.
Jačanje finansijske regulative i privlačenje investicija
Guvernerka je naglasila da je segment približavanja standardima EU kroz kompletnu regulativu koja se odnosi na bankarstvo, plaćanja i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma od izuzetnog značaja.
Ova tri segmenta su ključna za zatvaranje poglavlja koja se tiču slobodnog protoka kapitala, finansijskih usluga i ekonomske i monetarne politike, ali istovremeno predstavljaju i snažan preduslov za strane investicije.
Takav pristup čini zemlje regiona kredibilnijim destinacijama i sigurnijim za kapital investitora, što će doprineti ekonomskom približavanju Crne Gore i drugih zemalja Zapadnog Balkana standardima Evropske unije.
"Kada je u pitanju integritet finansijskog sektora u svim zemljama regiona, verujem da smo mi u Crnoj Gori već napravili vrlo značajne korake u poslednje dve godine, kako kroz licenciranje banaka, tako i kroz mere koje se preduzimaju kada je reč o transakcijama koje nisu u skladu sa zakonima vezanim za pranje novca. Zaista smo napravili veliki korak, koji je takođe pozitivno ocenjen od strane naših evropskih partnera i koji će doprineti mnogo većem stepenu poverenja u integritet tržišta i u kvalitet ekonomskog okruženja", poručila je ona.
Značaj investicija na Zapadnom Balkanu
Irena Radović je bila jedna od učesnica drugog panela "Otključavanje investicija: pokretanje rasta, jačanje otpornosti", koji se bavio ekonomskom otpornošću regiona, kao i značajem investicija u ovaj deo Evrope.
Fokus je bio na tome kako Zapadni Balkan može da iskoristi svoje strateške prednosti i poveća privlačnost za investitore uprkos političkim, infrastrukturnim i institucionalnim izazovima.
Učesnici su diskutovali o načinima za unapređenje poslovnog ambijenta, ubrzanju integracije u jedinstveno tržište Evropske unije i reformama koje bi mogle da podignu poverenje investitora i osnaže ekonomski rast.
Poseban akcenat stavljen je na praktičnu primenu Plana rasta za Zapadni Balkan, regionalnu fizičku i digitalnu povezanost, kao i na ulogu privatnog sektora, međunarodnih finansijskih institucija i evropskih partnera u podsticanju razvoja.
(EUpravo zato.rs)