Ministar spoljnih poslova Nemačke Johan Vadeful, započeo je diplomatsku turneju po Zapadnom Balkanu, koju analitičari ocenjuju kao višeslojnu, jer je Nemačka ključni akter u Evropskoj uniji i snažno podržava integraciju zemalja regiona u Uniju.
Ipak, tu su i jasni uslovi - Berlin zahteva reforme i usklađivanje spoljne i bezbednosne politike sa politikom EU.
Na njegovoj ruti upisane su zemlje regiona, a među njima se našla i Srbija, gde se sastao sa predsednikom, ministrom spoljnih poslova kao i predstavnicima civilnog društva.
Nakon sastanka sa šefom srpske diplomatije, Markom Đurićem, poručio je da su Beograd i Berlin povezani i da je Srbija deo evropske porodice.
"Nemačka i Srbija su već dugo međusobno blisko povezani kako ekonomski, tako i kroz brojne lične kontakte. Mnogo nemačkih kompanija uspešno posluje u Srbiji, Nemačka je najvažniji trgovinski partner Srbije. Veliki broj ljudi poreklom iz Srbije našao je svoj dom u Nemačkoj. Ove veze imaju neprocenjivu vrednost. Srbija je deo naše evropske porodice i treba da ima mogućnost da participira u zajednici vrednosti EU", rekao je Vadeful.
Istakao je da dosta toga povezuje Srbiju i države EU već sada i naglasio posvećenost širenju tih veza kao i nameru Nemačke da postane bliski partner našoj zemlji.
"Srbija kao ekonomski najjača država na Zapadnom Balkanu ima poseban značaj"
Ukazao je da obećanje koje je EU dala državama Zapadnog Balkana u Solunu 2002. godine važi i dalje i da su upravo u tom otvorenom duhu poverenja razgovarali o tome kako mogu zajedno da se zalažu za više saradnje i za odbranu evropskih vrednosti, slobodu, demokratiju i vladavinu prava.
Naveo je da od Vlade Srbije očekuje da će da unapredi potrebne reforme i da je potrebno da se Srbija jasno izjasni za evropske vrednosti i politike.
"Obaveza je organa i donosilaca odluka da obezbede pravo na miran protest. Vladavina prava i poštovanje, slobodno okupljanje i izražavanje su nešto o čemu se ne pregovara. Oni su temeljni stubovi koje nosi aktivno civilno društvo i slobodni mediji. Bez toga ne može da cveta demokratsko i slobodno društvo", rekao je Vadeful.
Susret sa Vučićem
Sa nemačkim diplomatom sastao se i predsednik Srbije Aleksandar Vučić sa kojim je, akko je rekao, imao “otvoren i sadržajan razgovor o daljem jačanju bilateralnih odnosa, političkom dijalogu i zajedničkim projektima od strateškog značaja”.
On je istakao da "Srbija pridaje izuzetan značaj saradnji sa Nemačkom, koja je jedan od naših najvećih i najvažnijih partnera".
"Razgovarali smo o brojnim projektima, posebno u oblasti energetike i infrastrukture. Zahvalio sam ministru Vadefulu na podršci koju Nemačka pruža našem ekonomskom razvoju i reformskim procesima. Posebnu pažnju posvetili smo evropskom putu Srbije, regionalnoj stabilnosti i brojnim globalnim izazovima sa kojima se suočavamo. Uveren sam da će današnji susret doprineti daljem produbljivanju partnerstva Srbije i Nemačke, kao i nastavku zajedničkog rada u oblastima važnim za obe zemlje", naveo je predsednik Srbije.
Dijalog Beograd-Priština neophodan za prekid zastoja
Tokom posete Prištini, Vadeful se sastao sa predsednicom privremenih prištinskih institucija Vjosom Osmani i premijerom u tehničkom mandatu Aljbinom Kurtijem. Naglasio je važnost nastavka dijaloga između Beograda i Prištine.
"U dijalogu postoji zastoj. Ko god zadržava (koči) ključne elemente za normalizaciju, mora brzo i u potpunosti da ih sprovede, što zahteva veću posvećenost i Kosova i Srbije", rekao je nemački diplomata.
Nemački ministar posebno je spomenuo formiranje zajednice opština sa srpskom većinom, što je jedan od spornih elemenata briselskih dogovora.
Crna Gora i šira regionalna vizija
U Podgorici je nemački ministar ponovio podršku evropskom putu Crne Gore i takođe naglasio značaj energetske nezavisnosti. To se, prema mišljenju analitičara, uklapa u širi plan Berlina, političko proširenje EU i smanjenje energetske zavisnosti Zapadnog Balkana od Rusije.
U Sarajevu je 16. novembra izrazio "snažnu podršku" Nemačke Kristijanu Šmitu i Kancelariji visokog predstavnika, te državnim institucijama, naglašavajući pritom potrebu da Bosna i Hercegovina što pre ispuni prioritete Evropske komisije.
(EUpravo zato.rs)