Dvodnevni sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridružanje Evropska unija - Srbija (POSP) završen je bez usvajanja zajedničke deklaracije. Poslanici EP i Narodne skupštine razgovarali su o evropskom putu Srbije, uključujući stanje u domenu vladavine prava, te situaciju u vezi sa usklađivanjem sa spoljnom i bezbednosnom politikom Unije, ali je, kao što je bio slučaj i tokom njihovog susreta u Strazburu u februaru, izostala deklaracija.
Ko-predsedavajući odbora, poslanik u Evropskom parlamentu Lukas Furlas (Evropska narodna partija) i Milimir Vujadinović (Srpska napredna stranka) usvojili su zajedničko saopštenje u kom su istakli da su imali otvorene i intenzivne razgovore o odnosima između EU i Srbije.
"Bilo je veoma važno da naše dve delegacije mogu direktno da razmene mišljenja u ovom ključnom trenutku za Srbiju i njen put ka pristupanju Evropskoj uniji. Naš sastanak se održava nakon usvajanja rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji i neposredno pre objavljivanja izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu. Takođe smo bili svesni predstojeće godišnjice tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu, i pozivamo na dostojanstveno i mirno obeležavanje ovog tužnog događaja", stoji u saopštenju.
Dodaje se da se od govornika čulo o nedavnom napretku ka usvajanju Zakona o jedinstvenom biračkom spisku i o tekućim naporima za imenovanje Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
"Njihovo usvajanje i sprovođenje doprinelo bi rešavanju nekih važnih aspekata izborne reforme i mera za obezbeđivanje slobode medija i zaštite novinara, što je ključno za dobro funkcionisanje demokratije. Takav napredak bi takođe mogao dovesti do otvaranja Klastera 3, za koji su tehnički uslovi već neko vreme ispunjeni", navodi se.
Kako stoji u saopštenju, Furlas i Vujadinović smatraju da sprovođenje ovih suštinskih reformi predstavlja jedan od načina za prevazilaženje trenutne političke polarizacije.
"Obezbeđivanje prava na učešće u mirnim protestima i vođenje inkluzivnog dijaloga širom političkog spektra, kao i sa civilnim društvom o ključnim pitanjima, najbolji je put ka prevazilaženju krize i istovremenom približavanju zemlje Evropskoj uniji", piše u saopštenju.
Plan rasta se našao među temama sastanka
Takođe se navodi da su razgovarali o 110 miliona evra pretfinansijske pomoći odobrene Srbiji u okviru Plana rasta i da bi napredak u sprovođenju Reformske agende omogućio bi dalja finansiranja i unapredio srpsku ekonomiju, koja je od 2021. godine imala koristi od više od 1,5 milijardi evra finansijske i tehničke pomoći EU.
"Razgovarali smo i o značaju diverzifikacije snabdevanja energijom u Srbiji i sprovođenju, pa čak i proširivanju projekata poput Gasnog interkonektora Bugarska-Srbija, kao načina da se izbegne energetska kriza", stoji u saopštenju, uz dodatak da se naglašava značaj poštovanja postignutih sporazuma u dijalogu Beograd-Priština, pod okriljem i garancijama EU.
Članovi POSP-a iz redova opozicionih stranaka u Srbiji govorili su o brutalnosti nad učesnicima protesta, pomenuli su i projekat Jadar i moguće uništavanje životne sredine, kao i targetiranje fakultetskih profesora u medijima, kršenje autonomije univerziteta, dok su poslanici vlasti govorili o tome da je Srbija posvećena evropskim integracijama i ukazivali na napade na predsednika Srbije i hibridne napade na Srbiju.
Kopredsedavajući POSP-u Milimir Vujadinović izjavio je da je Srbija u protekle tri godine uspela da podigne uklađenost bezbednosne i spoljne politike sa politikom EU sa 45 odsto na 63 osto i izrazio nadu da će iskreni partneri to ceniti.
S druge strane, predstavnici opozicije su članovima delegacije Evropskog parlamenta ukazali da je vrlo teško nastavljati bilo kakve razgovore sa vlašću, jer ona to ne želi i manipuliše, izjavio je za TV Nova potpredsednik stranke Srbija centar Slobodan Cvejić posle sastanka POSP-a.
(EUpravo zato.rs)