U Hagu se održava jedan od najznačajnijih samita Severnoatlantske alijanse od kraja Hladnog rata, jer bi NATO trebalo da donese odluku o najvećem izdvajanju sredstava za naoružavanje u Evropi od kraja pomenutog sukoba. Ovaj skup, prvi u istoriji održan na holandskom tlu, dolazi u trenutku kada se ozbiljno preispituju temeljne postavke kolektivne bezbednosti u Evropi i svetu, zbog čega ima dodatni značaj odnosno težinu.
U fokusu samita su dalje jačanje evropske odbrambene sposobnosti, redefinisanje finansijskih ciljeva članica, ali i neizvesna politička dinamika unutar Alijanse, posebno u svetlu povratka Donalda Trampa na međunarodnu scenu.
Holandski ministar odbrane Ruben Brekelmans rekao je da očekuje tri važna ishoda sa samita NATO.
"Prvo, naravno, je odluka o pet odsto izdataka za odbranu, o čemu se moraju složiti 32 saveznika. Ovo će biti važan korak, istorijska odluka za jačanje naše odbrane i odvraćanje Rusije i u budućnosti", rekao je on i dodao da će biti reči o odbrambenoj industriji i o podršci Ukrajini.
Ono što ovaj samit čini istorijskim jeste ambiciozan predlog o novom cilju izdvajanja 5 posto BDP-a za ukupne bezbednosne potrebe NATO članica – uključujući 3,5 posto za vojnu potrošnju i 1,5 za stratešku podršku. Time bi se značajno premašio dosadašnji dogovoreni prag od 2 posto BDP-a, koji mnoge članice još uvek ne ispunjavaju.
Generalni sekretar NATO Mark Rute naglasio je da "nema više vremena za odlaganje" kada je reč o odgovoru na rastuće bezbednosne pretnje, posebno iz pravca Rusije.
"Ne možemo se više oslanjati isključivo na SAD. Evropa mora preuzeti veću odgovornost za sopstvenu odbranu", rekao je Rute na otvaranju samita.
EU i NATO – jedinstven front ili geopolitički test?
Samit se dešava u trenutku ozbiljnih kriza: rata u Ukrajini, tenzija na Bliskom istoku i sve većeg nadmetanja velikih sila. Upravo iz tog razloga mnogi analitičari i zvaničnici nazivaju ga "egzistencijalnim trenutkom" za Alijansu.
Učestvuju i predstavnici partnerskih zemalja, uključujući Ukrajinu, Švedsku, Japan i Južnu Koreju, ali su ipak sve oči sveta uprte ka Donaldu Trampu, kom je ovo prvi NATO samit od reizbora. Tramp je mesecima unazad kritikovao članice NATO, da ne plaćaju dovoljno kad je reč o globalnoj odbrani, a čak je pretio da će napustiti alijansu.
BBC piše da Evropi trebaju velika vojska i nuklearna sila kakva su SAD na njenoj strani i da je Rute time uspeo da okupi oklevajuće zemlje da pristanu na “ogromnu obavezu” - nove, velike troškove. Ali, kako je BBC-u rekla bivša američka ambasadorka u NATO-u Džulijen Smit, “čak i tada, apsolutno nema garancija sa Trampom.
Samit u Hagu prati i snažno prisustvo EU, čiji su predstavnici istakli da je saradnja s NATO-om neophodna, posebno u trenutku kada Evropa mora redefinisati sopstvenu bezbednosnu arhitekturu.
Predsednik Evropskog saveta Antonio Košta izjavio je da "NATO i EU moraju delovati zajedno kako bi se odbranile evropske vrednosti i demokratski poredak".
Samit u Hagu biće prekretnica ne samo za unutrašnju strukturu NATO-a, već i za buduće odnose u globalnoj bezbednosnoj arhitekturi. Sve oči su uprte u Hag – mesto gde bi se mogla iznova ispisivati bezbednosna pravila 21. veka.
(EUpravo zato.rs)