U najnovijem zaoštravanju diplomatskih odnosa između Sjedinjenih Država i evropskih saveznika, američki predsednik Donald Tramp optužio je Dansku da nije uspela da ukloni "rusku bezbednosnu pretnju" sa Grenlanda, arktičkog ostrva koje je autonomna teritorija Kraljevine Danske i strateški važno geopolitičko područje.
Tramp je, putem svoje društvene mreže Truth Social, ponovio tvrdnje da je Grenland ključan za bezbednost SAD zbog sve većeg prisustva Rusije i Kine u regionu, što je pokrenulo novi talas tenzija u transatlantskim odnosima.
U sklopu svoje kampanje za veću američku kontrolu nad Grenlandom, Tramp je najavio uvođenje carina od 10 odsto na uvoz iz osam evropskih zemalja, uključujući Dansku, Nemačku, Francusku i Veliku Britaniju, koje se protive njegovim planovima.
Te carine bi bile povećane na 25 odsto od juna ako se ne postigne dogovor o statusu Grenlanda. Kritičari u Evropi opisali su ove pretnje kao "opasan spiralni sukob" koji može narušiti transatlantske veze i NATO-saradnju.
Ovaj razvoj događaja izazvao je masovne proteste u Danskoj i na Grenlandu, u kojima su hiljade ljudi izašle na ulice tražeći poštovanje suvereniteta Grenlanda i njegove autonomije. Demonstranti su marširali pod parolama poput "Grenland nije na prodaju", "Make America go away" i "Hands off Greenland", noseći crveno-bele zastave Grenlanda i Danske, i zahtevajući da se prestane sa pritiscima koji bi mogli dovesti do promena statusa ostrva.
U glavnom gradu Nuuku protest je jedno od najvećih okupljanja u istoriji Grenlanda, sa procenama da je učestvovao čak i veliki deo lokalne populacije. Demonstranti su pešačili do američkog konzulata, ističući da žele da sačuvaju svoje pravo na samoopredeljenje i demokratske vrednosti. Slične akcije održane su i u Kopenhagenu, kao i u drugim danskim gradovima.
Protesti su dobili i međunarodni odjek - na primer, tokom NBA utakmice u Londonu jedan gledalac je prekinuo izvođenje američke himne povikom "Leave Greenland alone!" u znak protesta zbog Trumpovih ambicija u vezi sa Grenlandom.
Reakcija evropskih lidera bila je uglavnom oštra: Danska, Norveška, Švedska, Francuska, Nemačka, Velika Britanija, Holandija i Finska zajednički su osudile američke carinske pretnje, upozorivši da takve mere mogu dovesti do ozbiljnog narušavanja saradnje između NATO saveznika.
Ranije vojno učešće evropskih trupa na Grenlandu tumačeno je kao deo jačanja bezbednosne saradnje, ali Trump je to prikazao kao razlog za dodatne pritiske.
U svetlu rastućih tenzija, Grenland i Danska traže diplomatska rešenja i podršku evropskih partnera, ističući važnost poštovanja autonomije i suvereniteta teritorije.
Protesti širom Danske i Grenlanda jasno su poslali poruku da velika većina lokalnog stanovništva odbacuje ideju da ostrvo bude predmet prodaje ili spoljnih pritisaka, naglašavajući da njihove odluke treba da budu vođene voljom samih Grenlanđana.
(M.A./EUpravo zato)