Govor o stanju Unije (SOTEU) predstavlja godišnji govor predsednice Evropske komisije pred Evropskim parlamentom, u kojem iznosi prioritete EU za narednu godinu. To je ključni trenutak za demokratiju EU i prilika da se osvrne na prethodnu godinu, predstave prioriteti Unije i najave nove inicijative.
U SOTEU govoru Ursula fon der Lajen osvrće se na ono što je EU postigla, ali i najavljuje konkretne inicijative koje imaju za cilj jačanje konkurentnosti, otpornosti i globalnog uticaja Evrope.
Poseban značaj ima debata koja sledi u Parlamentu, jer osigurava političku odgovornost i omogućava poslanicima da postavljaju pitanja i diskutuju o predlozima Komisije, jačajući tako demokratske procese u Uniji.
Zbog toga je jasno zbog čega cela Evropa s pažnjom iščekuje ovo obraćanje.
Za građane i medije, SOTEU je signal u kom pravcu EU ide i kako planira da odgovori na najveće izazove današnjice, od energetske i ekonomske otpornosti, preko inovacija u veštačkoj inteligenciji, do humanitarnih i sigurnosnih inicijativa. Kroz ovaj govor, EU pokazuje svoju sposobnost da deluje ujedinjeno i strateški, jačajući svoju poziciju na globalnoj sceni i potvrđujući svoje vrednosti i ambicije.
"Dešavanja u EU poslednjih meseci najavljuju da neće biti lako za govornicom"
Predsednica Evropske komisije će u sredu, 10. septembra, održati tradicionalni govor o stanju Unije, a stručnjaci već unapred najavljuju da "ovoga puta neće biti lako", uzimajući u obzir dešavanja poslednjih meseci.
U julu su tenzije kulminirale kada je fon der Lajen morala da brani svoj mandat od predloga za izglasavanje nepoverenja, podnetih od strane poslanika krajnje desnice. Iako je oštro kritikovala predlagače, koje je nazvala "ruskim marionetama", pokušala je da smiri situaciju obraćajući se ostalim poslanicima.
"Razumem da među poslanicima ima onih koji nisu podržali ovu inicijativu, ali imaju opravdane brige. To je deo naše demokratije i uvek sam spremna da raspravljam o svakoj temi, uz činjenice i argumente," rekla je tada.
Ipak, pripremaju se još dva predloga za nepoverenje, što najavljuje burnu političku jesen. Fabian Zuleg iz Evropskog političkog centra ocenjuje da fon der Lajen ima nezahvalan zadatak i da je malo verovatno da će govor ponuditi zaista ambicioznu agendu, iako je upravo takva potrebna.
Nezadovoljstvo radom fon der Lajen vidljivo je širom Parlamenta, čak i unutar njene političke porodice, Evropske narodne partije (EPP). EPP je, često u savezu sa desničarskim strankama, blokirala zakone iz Zelenog dogovora, što je izazvalo kritike socijalista, liberala i zelenih.
Fon der Lajen je jasno odbacila saradnju sa ekstremnom desnicom, ali EPP je nastavila da pojednostavljuje regulative, što je narušilo centrističku, proevropsku koaliciju koja je trebalo da podrži njen drugi mandat. Broj glasova za novi sastav Komisije pao je sa 401 na 370, a pukotine u koaliciji se produbljuju.
Odbijanje EU da sankcioniše Izrael zbog rata u Gazi razbesnelo je levicu, dok je predlog za smanjenje emisija gasova staklene bašte za 90 posto do 2040. naišao na otpor konzervativaca.
Sporan trgovinski sporazum sa SAD
Najveću pažnju izazvao je trgovinski sporazum sa SAD, finalizovan tokom susreta fon der Lajen i Donalda Trampa u Škotskoj. Većina proizvoda iz EU za američko tržište oporezuje se sa 15 posto, dok su američki proizvodi za EU uglavnom oslobođeni carina. Određeni proizvodi, uključujući avione, sirovine i opremu za čipove, obuhvaćeni su režimom "nula za nulu".
Iako je deo javnosti sporazum ocenio kao loš po EU, Ursula fon der Lajen ga je branila rečima "možda nije savršen, ali je sprečio trgovinski rat".
(EUpravo zato.rs)