Francuski premijer, Fransoa Bajru, zakazao je glasanje o poverenju za 8. septembar, pošto njegova manjinska vlada traži podršku Skupštine za budžetske rezove u iznosu od 43,8 milijardi evra, rizikujući tako i odlazak sa vlasti ako tri opozicione partije zaista budu glasale protiv njega kao što su i najavile.
Bairu je u ponedeljak najavio glasanje o poverenju, rekavši da će ono pokazati da li su druge stranke istinski spremne da podrže njegov predlog za smanjenje državnog deficita.
Tri opozicione partije su već saopštile da ga neće podržati: krajnje desni Nacionalni front, Zeleni i Socijalistička partija.
Premijer je priznao da postoji rizik, ali je naglasio da je to neophodno jer zemlja prolazi kroz "kolebanja i previranja koja zahtevaju razjašnjenje".
"Suočavamo se sa neposrednom opasnošću koju moramo da rešimo... inače, ostajemo bez budućnosti", rekao je on.
Prema njegovom mišljenju, dug je pitanje suvereniteta i nezavisnosti.
Francuska ukida dva državna praznika?
Predloženi rezovi u budžetu obuhvataju smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, "solidarnu kontribuciju" za najbogatije, kao i reformu penzionog sistema.
Takođe je predloženo ukidanje dva državna praznika, pri čemu se kao mogući datumi navode Uskršnji ponedeljak i 8. maj.
To je izazvalo velika negodovanja jer se 8. maja obeležava Dan pobede u Evropi, kada je pobeđena nacistička Nemačka 1945. godine.
Bajru smatra da bi takve mere omogućile povećanje produktivnosti bez podizanja poreza ili PDV-a.
Međutim, prema njegovim rečima, sve tačke predloga su "podložne izmenama i otvorene za raspravu".
Njegov prethodnik, Mišel Barnije, izgubio je glasanje o nepoverenju u decembru prošle godine, zbog čega je bio primoran da podnese ostavku posle samo tri meseca na funkciji.
Glasanje o poverenju trebalo bi da se održi dva dana pre protesta koje uglavnom organizuju levičarske organizacije i sindikati.
Protesti se već porede sa demonstracijama Žutih prsluka iz 2018. godine. Tada su protesti izbili zbog poskupljenja goriva i rasta troškova života, ali su ubrzo prerasli u širi pokret protiv ekonomskih reformi.
(EUpravo zato/Euronews)