U vremenu u kom su informacije dostupne na jedan klik, sve je lakše doći do brzog, gotovog odgovora na svako pitanje. Međutim, ta udobnost ima svoju cenu. Kada se tokom učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, naš mozak manje koristi mehanizme koji su ključni za duboko razmišljanje i pamćenje. Informacije se obrađuju površno, znanje se brže zaboravlja i teže primenjuje u praksi.
Mnogi već automatski posežu za Google-om ili alatima zasnovanim na veštačkoj inteligenciji kako bi dobili kratak, jasno sročen odgovor.
Ipak, istraživanja pokazuju da takvo učenje dovodi do plićeg znanja. Kada mozak ne mora da analizira, upoređuje i povezuje informacije, procesi koji grade dugoročno pamćenje ostaju neaktivni.
Psiholozi ovo nazivaju kognitivnim odlaganjem -- prepuštanjem pamćenja i razumevanja algoritmima, dok naše mentalne aktivnosti ostaju na minimumu.
Veliko istraživanje donosi jasan dokaz
Studija koju su sproveli profesori Širi Melumad i Džin Ho Jun obuhvatila je sedam eksperimenata sa više od 10.000 učesnika.
Rezultati su pokazali da ljudi koji koriste velike jezičke modele, poput ChatGPT-a, stiču znanje koje je znatno površnije od onih koji sami istražuju i proveravaju informacije.
Korisnici veštačke inteligencije davali su kraće, opštije odgovore i slabije angažovali mozak tokom obrade podataka, što je dovelo do lošije sposobnosti primene naučenog u novim situacijama.
Zašto aktivno učenje stvara dublje pamćenje?
Kada sami tragamo za informacijama, obrađujemo više izvora i povezujemo podatke, naš mozak radi punim kapacitetom. Tako nastaju složene neuronske veze koje grade trajno pamćenje.
Aktivno razmišljanje, poređenje i kritička analiza omogućavaju dublje razumevanje i razvijaju sposobnost samostalnog zaključivanja, ono što površno usvojeno znanje jednostavno nema.
Veštačka inteligencija kao pomoć, a ne zamena
Veštačka inteligencija nije neprijatelj učenja. Naprotiv, ona može biti odličan alat za brzu orijentaciju i dobar početak istraživanja. Problem nastaje onda kada postane jedini izvor znanja i kada prestanemo da sami razmišljamo.
Najbolji rezultati postižu se kada se AI koristi da podstakne istraživanje, a ne da ga zameni. U tom slučaju, kombinacija mašinske podrške i ljudskog razmišljanja stvara duboko i trajno znanje.
Kako sačuvati dubinu učenja u doba algoritama?
Kako generativni modeli sve više ulaze u obrazovanje i svakodnevicu, važno je negovati kritičko i promišljeno korišćenje tehnologije. Kombinacija samostalnog istraživanja i svesne upotrebe AI alatki pomaže mozgu da razvije:
- dugoročno pamćenje,
- duboko razumevanje,
- sposobnost kritičkog mišljenja.
Provera više izvora, poređenje informacija i aktivno promišljanje ostaju neizostavni za učenje koje traje.
Veštačka inteligencija, dakle, može biti snažan saveznik, ali samo ako je koristimo kao alat koji podstiče našu mentalnu aktivnost, a ne kao zamenu za nju.
Istraživanja jasno pokazuju: previše pasivnog oslanjanja na AI vodi ka površnom znanju i smanjenoj sposobnosti dubokog razmišljanja.
Prava mera, kombinacija "pomoći mašine" i sopstvenog intelektualnog angažmana, omogućava nam da ostanemo aktivni učesnici u učenju, razvijamo trajno znanje i čuvamo moć koncentrisanog razmišljanja.
(M.A./EUpravo zato/rts.rs)