Nastavnici u srednjim školama u Grčkoj uskoro će proći kroz intenzivan program obuke za korišćenje alata zasnovanih na veštačkoj inteligenciji.
Ove nedelje, zaposleni u 20 škola biće obučeni da koriste specijalizovanu verziju ChatGPT-ja, prilagođenu akademskim institucijama, na osnovu novog sporazuma između konzervativne vlade i kompanije OpenAI.
"Moramo da prihvatimo da veštačka inteligencija ne postoji u nekom paralelnom svetu. Ona je već tu", poručila je ministarka obrazovanja Sofija Zaharaki uoči početka pilot-projekta.
Program, koji bi u januaru trebalo da se proširi na nacionalni nivo, svrstava Grčku među prve zemlje koje uvode generativnu veštačku inteligenciju direktno u učionice. Prve radionice biće fokusirane na obuku nastavnika, od planiranja nastave i istraživanja do personalizovane pomoći učenicima, pre nego što se ChatGPT Edu postepeno uključi u sam obrazovni proces. Proleća naredne godine, starijim srednjoškolcima takođe će biti dozvoljeno korišćenje alata, uz strogu kontrolu pristupa, navode zvaničnici.
Grčka prati primer Estonije, jedne od prvih zemalja koje su se odlučno okrenule digitalnim obrazovnim tehnologijama. Vlada premijera Kirjakosa Micotakisa, poznata po prouniverzitetskim i probiznis reformama, želi da zemlju pozicionira kao tehnološki centar regiona, Atina već priprema jednu od prvih evropskih "AI fabrika".
Micotakis je nedavno upozorio da bi "značajni društveni nemiri" mogli da izbiju ako se AI revolucija bude tumačila kao nešto što bogati isključivo tehnološke kompanije. Ipak, njegova administracija među prvima je razvila nacionalnu strategiju pripreme građana za "promene koje će doneti široka primena ove tehnologije".
"Ako ne možeš da pobediš bot, pridruži mu se"
U školama, gde većina učenika i sada koristi aplikacije poput ChatGPT-ja, vlada se vodi filozofijom: "Ako ne možeš da pobediš bot, pridruži mu se".
Ipak, među delom javnosti entuzijazam izostaje. Srednjoškolci, koji se suočavaju sa pritiscima rigidnog i ispitno orijentisanog sistema, strahuju da bi AI, ako se nekontrolisano razvija, mogla da ih "nadmudri i preuzme kontrolu".
"Plaši me", kaže sedamnaestogodišnji Aristidis Tolos tokom protesta u centru Atine, delom organizovanog zbog pravca obrazovnih reformi. "Traže previše od nas, a sad još i ovo. AI nema dušu, to je mašina".
Direktor globalnih poslova OpenAI-ja, Kris Leben, poručuje da grčka odluka da testira ChatGPT u školama predstavlja "novo obrazovno poglavlje" za zemlju. Kompanija se obavezala da će nadgledati primenu "najboljih praksi za bezbedno i efikasno korišćenje u učionici".
Skeptici upozoravaju da bi Grčka mogla postati eksperimentalni poligon za tehnologiju koja nosi ozbiljne rizike, uključujući slabljenje kritičkog i kreativnog mišljenja.
U sedištu sindikata srednjoškolskih profesora OLME vlada vidna zabrinutost.
"Na našem nedavnom kongresu ovo je bila glavna tema, mnogi su izrazili ozbiljan nemir", kaže zvaničnik Dimitris Aktipis, dodajući da se profesori pitaju da li će promene dovesti do "učionica bez nastavnika".
Nastavnici se boje i da bi nova tehnologija mogla pojačati zavisnost mladih od ekrana, u trenutku kada Grčka postaje prva zemlja u Evropi koja će blokirati društvene mreže za decu mlađu od 15 godina.
"Posle 40 godina u prosveti mogu iskreno da kažem da su ekrani unazadili decu", kaže Dimitris Panajiotokopulos, koji je ove godine otišao u penziju kao direktor osnovne škole. "AI nije lek za sve. Ona je ozbiljna pretnja kritičkom mišljenju ako se deci serviraju gotovi odgovori".
Poboljšavanje infrastrukture
Vlada bi, dodaje on, trebalo pre svega da se bavi poboljšanjem infrastrukture, jer u zemlji koja decenijama traži veća ulaganja, obrazovanje i dalje dobija manje od 5 odsto budžeta.
"Zimi vidite decu kako se tresu od hladnoće jer smemo da uključimo grejanje samo jedan sat", kaže Panajiotokopulos. "Pričaju o digitalnom dobu, a u školama često ne rade ni osnovne stvari poput utičnica i struje. To je užasan problem koji hitno mora da se reši".
OLME okuplja oko 85.000 nastavnika, uglavnom stalno zaposlenih, koji upozoravaju da je u učionicama duboko ukorenjena kultura bubanja gradiva.
"Ne treba da budemo tehnofobi. AI, uostalom, može pomoći nastavnicima da budu efikasniji", kaže Panos Karagijorgos, profesor fizike u srednjoj školi. "Ali postaje problem kada se koristi u sistemu koji kao jedini cilj ima prolazak na ispitima. Škole ne teže tome da deca budu zaokružene ličnosti, što guši kreativnost."
Do sada se veštačka inteligencija koristila isključivo u privatnim školama u Grčkoj. Atinska škola Athens College, koju su pohađali brojni grčki lideri uključujući Micotakisa, bila je među prvima koje su AI koristile za kreiranje programa i pripremu nastave.
"Ne mislim da Grčka sme da propusti ovaj voz", kaže Aleksis Filaktopulos, predsednik upravnog odbora škole, dodajući da snažno podržava uvođenje AI u nacionalni kurikulum pod uslovom da se očuvaju kritičko mišljenje i kreativnost. "Sa AI nema lakih odgovora. Ona mora da bude alat – ali uz mnogo ograničenja i zaštitnih mehanizama".
(EUpravo zato/Gardijan)