Italijanska premijerka Đorđa Meloni upozorila je na opasnosti zloupotrebe veštačke inteligencije nakon što su se na internetu pojavile seksualizovane fotografije sa njenim likom, poručivši da dipfejk (deepfake) sadržaji mogu da obmanu i nanesu štetu bilo kome.
Navela je da su se slike, na kojima je prikazana u oskudnom donjem vešu, širile internetom poslednjih dana.
"Ovih dana kruži više mojih lažnih fotografija, generisanih veštačkom inteligencijom i predstavljanih kao stvarne od strane nekih revnosnih protivnika", napisala je Meloni u objavi na mreži X.
Meloni je takođe uključila odgovor jednog korisnika društvenih mreža koji je, čini se, poverovao u fotografiju i napisao da je pojavljivanje premijerke u takvom izdanju "sramotno i nedostojno funkcije koju obavlja".
"Proverite pre nego što poverujete i razmislite pre nego što podelite. Jer danas se to dešava meni, sutra može bilo kome", poručila je.
Izmenjene, seksualizovane slike premijerke pojavljivale su se i ranije, naročito prošle godine na jednom pornografskom sajtu koji je sadržao prerađene fotografije poznatih žena.
Kao odgovor na to, vlada je usvojila zakon kojim se kriminalizuju deepfake sadržaji koji nanose "nepravednu štetu" osobi koja je prikazana.
"Dipfejk" je sadržaj (najčešće video, fotografija ili audio snimak) koji je napravljen pomoću veštačke inteligencije tako da izgleda i zvuči kao da je stvaran, iako je zapravo lažan ili izmenjen. Ova tehnologija može da "zameni" lice osobe u videu, da joj doda reči koje nikada nije izgovorila ili da kreira potpuno izmišljene scene koje deluju uverljivo.
Zbog sve češće zloupotrebe, posebno u vidu dezinformacija, političke manipulacije i lažnih eksplicitnih sadržaja bez pristanka, sve više država uvodi ili pooštrava zakone koji se odnose na deepfake.
U Evropskoj uniji se ova pojava reguliše kroz više pravnih okvira:
• EU AI Act (Zakon o veštačkoj inteligenciji) - prvi sveobuhvatni zakon o AI u svetu. On zahteva da se jasno označe sadržaji koji su generisani ili izmenjeni veštačkom inteligencijom, uključujući deepfake, kako bi korisnici znali da nije reč o autentičnom materijalu.
• GDPR (Opšta uredba o zaštiti podataka) - štiti lične podatke i može se primeniti kada se neovlašćeno koristi lik, glas ili identitet osobe.
• Direktiva o digitalnim uslugama (DSA) - obavezuje platforme da uklanjaju ilegalan i štetan sadržaj, uključujući dezinformacije i manipulativne materijale.
Pored EU, mnoge zemlje (npr. SAD u pojedinim saveznim državama) uvode posebne zabrane za deepfake pornografiju i političku manipulaciju, posebno kada se koristi bez saglasnosti osobe.
Meloni već tužila zbog slične zloupotrebe njenog lika
Godine 2024, Đorđa Meloni tužila je dvojicu muškaraca za 100.000 evra zbog izrade lažnih snimaka premijerke koje su potom objavili na jednom američkom pornografskom sajtu.
Političarke širom sveta sve češće postaju žrtve ovakvih AI-generisanih deepfake pornografskih ili seksualizovanih sadržaja.
"Deepfake je opasan alat, jer može da obmane, manipuliše i cilja bilo koga. Ja mogu da se odbranim. Mnogi drugi ne mogu", rekla je Meloni.
(EUpravo zato.rs)