Dok Donald Tramp obnavlja napade na evropska pravila o tehnološkoj regulativi, koja smatra cenzurom, smrt francuskog strimera ukazuje na suprotan problem, Zakon o digitalnim uslugama (DSA), osmišljen kao zaštita od onlajn štetnih sadržaja, u praksi se pokazao nemoćnim.
Francuski regulator nije uspeo da zaustavi Kick, platformu sa sedištem u Australiji, za koju zvaničnici kažu da do incidenta nije imala pravnog predstavnika u Evropi, da emituje sporo i mučno propadanje strimera Rafaela Gravena. Njegova smrt dospela je na naslovne strane međunarodnih medija i izazvala pozive za snažnijim merama zaštite.
Tužilaštvo u zemlji pokrenulo je krivičnu istragu protiv Kick-a u utorak, ispitujući da li je prekršio obavezu iz DSA da prijavi po život opasne rizike nacionalnom regulatoru. Ministarka za digitalna pitanja, Klara Šapaz, najavila je i tužbu protiv platforme.
Ovaj slučaj stavio je Zakon o digitalnim uslugama pod novu analizu. Usvojen s namerom da stvori sigurnije i pravednije onlajn okruženje, sistem poverava sprovođenje nacionalnim regulatorima za manje platforme poput Kick-a, dok je Evropska komisija odgovorna za gigante sa više od 45 miliona mesečnih korisnika, poput Mete i Epla. U praksi, obe strane su oklevale.
Oko 18 meseci nakon stupanja na snagu pravila, Brisel još nije izrekao nijednu kaznu za propuste u moderaciji sadržaja. Veliki test protiv Iksa Ilona Maska tapka u mestu više od godinu dana.
Nazvati DSA neuspehom bilo bi prerano, piše Euractiv. Sprovođenje je složeno, a odredbe zakona ostaju nejasne. Bez sudske prakse koja bi im dala smernice, regulatori su prepušteni improvizaciji, dok internet juri napred i izbacuje nove opasnosti, poput dezinformacija vođenih veštačkom inteligencijom, brže nego što Brisel može da reaguje.
Komisija se kreće sporo, svesna da bi svaka presuda stvorila presedan i nacrtala granice toga koliko daleko platforme moraju da idu u obuzdavanju rizika koje proizvode.
Daleko od toga da predstavlja pretnju slobodi govora, kako je tvrdio američki potpredsednik Dž. D. Vens u čuvenom govoru u februaru, zakon deluje prilično bezopasno. Ipak, Trampova najnovija pretnja tarifama za zemlje sa "digitalnim porezima, zakonima, pravilima ili regulativom" izazvala je poznat otpor u Briselu.
Centristički evroposlanici stali su u odbranu DSA kao neprikosnovenog, a neki su čak pozvali EU da upotrebi svoj instrument protiv prinude. Komisija je ponovila da digitalna pravila nisu deo nedavnog trgovinskog sporazuma.
Nekolicina ipak priznaje nedostatke. Francuski centristički evroposlanik Pjer-Mari Vedren rekao je za "Capitals" da zakon nije savršen i dodao da poslanici "znaju da moraju da rade i na njegovom sprovođenju da bi se dalo više alata Evropskoj komisiji."
Suprotno tome, sestrinski zakon DSA, Zakon o digitalnim tržištima (DMA), uspeo je da kazni američke gigante poput Epla i Mete, ali zbog povreda konkurencije, a ne govora.
U međuvremenu, Brisel ne reaguje. Nemačka zelena evroposlanica Aleksandra Gize primetila je na LinkedInu da je jedini javni komentar evropske komesarke za tehnologiju Hene Virkunen na Trampove napade bio selfi sa psom na Instagramu povodom Međunarodnog dana pasa.
"Bilo bi vrlo poželjno da izvršna potpredsednica za tehnološki suverenitet stane u odbranu evropske demokratije," rekla je Gize.
(EUpravo zato.rs)