Kompanija Epl uložila je žalbu na kaznu od 500 miliona evra koju su joj izrekli regulatori Evropske unije, zbog, kako se navodi, antikonkurentskog ponašanja na platformi App Store.
Evropska komisija je u aprilu saopštila da je tehnološki gigant prekršio zakone EU time što je ograničavao programere aplikacija u mogućnosti da korisnike obaveste o alternativnim ponudama i prodajnim mestima van Eplovog sistema, kao i da ih usmere ka takvim opcijama.
Epl je ovu kaznu nazvao "bez presedana", tvrdeći da su i odluka i visina kazne "daleko iznad onoga što zakon predviđa".
Portparol Komisije rekao je za BBC da su primili žalbu kompanije i da će u sudskom postupku braniti svoju odluku.
Epl se protivi zahtevu Komisije da dodatno izađe u susret programerima aplikacija, uključujući i obavezu uvođenja različitih cenovnih nivoa usluga, za koje kompanija tvrdi da dodatno komplikuju ponudu kako za korisnike, tako i za biznise.
"Naša žalba će pokazati da Komisija pokušava da nam propiše kako da vodimo svoju prodavnicu i nameće uslove koji zbunjuju programere i štete korisnicima", navodi se u saopštenju kompanije.
"Uveli smo promene da bismo izbegli dnevne kazne, a sve činjenice iznećemo pred sudom".
Očekivano
Paolo Pešatore, analitičar za tehnologiju iz firme PP Foresight, rekao je da je Eplova žalba bila "očekivan potez" koji bi mogao postaviti presedan za druge tehnološke gigante.
"Nažalost, sada će sve morati da se razreši kroz dug, javan i iscrpljujući sudski proces", izjavio je on, dodajući da su promene koje zahtevaju regulatori kao i njihovo sprovođenje često komplikovane i vremenski zahtevne.
"Ne treba potceniti složenost kada se traže temeljne promene u dizajnu, funkcionisanju i poslovnim modelima već etabliranih usluga. Kao i uvek, đavo je u detaljima a ti detalji će sigurno tražiti vreme", rekao je za BBC.
EU pod lupom velikih tehnoloških firmi
Kazna Eplu doneta je u aprilu, zajedno sa kaznom od 200 miliona evra za kompaniju Meta, vlasnika Fejsbuka, zbog modela "pristanak ili plati" kojim korisnicima nude izbor između besplatnog korišćenja uz obradu podataka ili plaćanja bez oglasa.
Ove kazne su prve izrečene na osnovu novog Zakona o digitalnim tržištima (DMA), ključnog evropskog zakona kojim se pokušava podstaći fer konkurencija u digitalnim sektorima.
Zakon uvodi strože obaveze za kompanije koje su označene kao dominantni "čuvari pristupa" (gatekeepers) u određenim sektorima, a kazne za kršenje pravila mogu dostići i do 10 odsto godišnjeg globalnog prihoda.
Potpredsednica Evropske komisije za tehnološki suverenitet, bezbednost i demokratiju, Hena Virkunen, tada je izjavila da su i Epl i Meta podrili osnovne principe DMA a to je slobodno poslovanje i izbor za potrošače.
Epl je odgovorio da je "nepravedno na meti" i da se od njega zahteva da "besplatno deli svoju tehnologiju". Takođe su optužili Komisiju da su "menjali pravila igre" tokom međusobnih razgovora.
Kompanija je sada žalbu uputila Generalnom sudu EU, drugom po važnosti evropskom sudskom telu.
Stroga regulativa EU prema velikim američkim tehnološkim kompanijama izazvala je i reakcije iz administracije Donalda Trampa. On je u januaru izjavio da ima "velike zamerke" na način na koji EU tretira američke firme, uporedivši kazne sa "vrstom oporezivanja".
U jednom podkastu u oktobru, Tramp je rekao da mu se lično javio i šef Epla, Tim Kuk, kako bi se požalio na kazne koje im izriče Evropska unija.
(EUpravo zato)