Evropska komisija, kroz svoje odeljenje DG Connect, objavila je rezultate javne konsultacije o Strategiji Evropske unije za podatke.
Cilj konsultacije bio je prikupljanje mišljenja o međusobnom odnosu između Direktive o otvorenim podacima (ODD), Zakona o podacima (Data Act) i propisa o slobodnom protoku neličnih podataka.
Rezultati nisu iznenađujući - iako Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR) nije bila glavni fokus, 25% učesnika zatražilo je njeno ponovno razmatranje.
Takođe, više Evropljana odgovorilo je na Poziv za dostavljanje mišljenja (Call for Evidence) nego na formalni upitnik Evropske komisije. Kao i ranijih godina, zapadne zemlje bile su aktivnije u konsultacijama nego one iz istočne ili severne Evrope.
Evropljani sve aktivniji u davanju jedinstvenih komentara
Evropska komisija inače koristi dva glavna kanala za konsultacije sa zainteresovanim stranama (pored povremenih "dijaloga o sprovođenju" i "provera stvarnosti"):
- Poziv za dostavljanje mišljenja (Call for Evidence) gde se mogu slati slobodni komentari i sugestije, i
- Javne konsultacije putem standardizovanog upitnika koji je sve češće kritikovan zbog ograničenog prostora za neslaganje s predloženim pravcem politika.
Ova kritika verovatno objašnjava razliku u odzivu: 247 organizacija i pojedinaca učestvovalo je u Pozivu za mišljenje, dok je samo 171 ispitanik popunio zvanični upitnik Komisije.
Komisija, pritom, tradicionalno ne objavljuje detaljan pregled tih "slobodnih" komentara, što izaziva sumnju da li se takva mišljenja uopšte uzimaju u obzir.
Centralna i istočna Evropa ostaju neaktivne
Od 171 učesnika koji su odgovorili na upitnik Komisije, gotovo polovina (49,12%) dolazi iz zapadne Evrope - najviše iz Nemačke (19,88%), Belgije (19,88%) i Francuske (9,36%).
Južna Evropa učestvovala je sa 12,23% odgovora (Italija 4,09%, Španija 4,09%, Grčka 2,34%, Portugal 1,71%).
Severne zemlje dale su 9,93% odgovora (Švedska 5,26%, Finska 2,92%, Danska 1,75%).
Zemlje centralne i istočne Evrope bile su najmanje aktivne - svega 8,16% svih odgovora došlo je iz 11 država tog regiona (Rumunija 1,75%, Mađarska 1,75%, Estonija 1,75%, Češka 1,17%, Slovenija 0,58%, Poljska 0,58%, Litvanija 0,58%).
Iz Bugarske, Slovačke, Letonije, Hrvatske, Malte, Kipra i Luksemburga nije stigao nijedan odgovor.
Šta je sa GDPR-om?
Iako GDPR nije bio glavna tema konsultacija, mnogi učesnici su ga označili kao glavnu prepreku razvoju evropske ekonomije podataka.
Jednostavno rečeno: ako evropske kompanije ne mogu da pristupe neosetljivim podacima zato što su klasifikovani kao "lični", a države članice nisu spremne da uvedu zakonske izuzetke za određene tipove podataka, onda izmene Direktive o otvorenim podacima ili Zakona o podacima neće imati stvarni efekat.
Uprkos tome što GDPR nije bio u fokusu, izveštaj Komisije navodi da 27% ispitanih smatra da bi ta uredba trebalo da bude uključena u proces usklađivanja zakonodavstva o podacima.
Mnogi učesnici ocenjuju i da je okvir e-Privatnosti zastareo, te da ga treba uskladiti sa GDPR-om.
U izveštaju se navodi:
"27% učesnika želi da se GDPR uključi u proces konsolidacije. Mnogi smatraju da je okvir e-Privatnosti zastareo i da ga treba uskladiti sa GDPR-om."
Ispitanici su ukazali i na brojne trajne probleme: neujednačenu primenu propisa, jednostrane interpretacije nacionalnih tela za zaštitu podataka, te takozvani "poljubac smrti" GDPR-a - odnosno preširoko tumačenje pojma "lični podaci".
Prema navodima izveštaja, većina učesnika koji su dali detaljnije odgovore ističe da su neujednačena primena i jednostrano tumačenje pravila od strane nacionalnih tela ozbiljan problem.
Ključna područja koja traže pojašnjenje uključuju odnos GDPR-a sa Zakonom o podacima i Zakonom o veštačkoj inteligenciji, kao i tumačenje pojma 'lični podaci', posebno u kontekstu interneta stvari (IoT).
Od 136 učesnika koji smatraju da EU treba da preispita postojeće pravne režime, četvrtina (25%) navodi da je upravo GDPR prioritet za reformu, dok ostali propisi imaju znatno manju podršku.
Većina njih veruje da treba pronaći ravnotežu između zaštite privatnosti i korišćenja podataka za obuku veštačke inteligencije.
Na kraju, učesnici su u više navrata isticali potrebu da se pojednostavi primena GDPR-a, ali i da se ide korak dalje.
Prema reviziji samog propisa, jasnijem definisanju pojma "lični podaci" i proceni koliko države članice zaista aktivno primenjuju pravila i koriste mogućnosti za izuzetke.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)