U pokušaju da smanji birokratiju, Evropska komisija želi da ukine jedan od najdosadnijih zakona: pravilo iz 2009. godine koje je internet preplavilo iskačućim prozorima sa zahtevom za pristanak na korišćenje kolačića.
To je vrsta pojednostavljenja iza koje mogu stati obični Evropljani.
Kolačići su osnova interneta, omogućavaju vlasnicima sajtova da prikupljaju informacije o posetiocima, od toga da li su se ulogovali šifrom, do onoga šta žele da kupe, pa samim tim i kakve reklame bi ih mogle zanimati.
Evropski zakonodavci su 2009. izmenili tzv. e-Privacy direktivu i obavezali sajtove da pre učitavanja kolačića na uređaj korisnika moraju da traže njegov pristanak, osim kada su kolačići "strogo neophodni" za pružanje usluge. Petnaest godina kasnije, internet je prepun banera za pristanak koje korisnici mehanički zatvaraju bez razmišljanja.
"Previše traženja pristanka zapravo ubija samu ideju pristanka. Ljudi su navikli da pristaju na sve i prestali su da obraćaju pažnju na detalje. Ako se pristanak podrazumeva za sve, on više nema isto značenje za korisnike", objašnjava Piter Krekdok, advokat za zaštitu podataka u kancelariji Keller and Heckman.
Kolačići su sada u fokusu planova Evropske komisije za pojednostavljivanje regulative u digitalnom sektoru. Zvaničnici žele da u decembru predstave jedinstveni tekst zakona koji bi ukinuo nepotrebna opterećenja za tehnološke kompanije. U ponedeljak je održan sastanak sa predstavnicima IT industrije o kolačićima i banerima za pristanak.
Prema belešci poslatoj učesnicima fokus grupe 15. septembra, u koju je Politiko imao uvid, Komisija razmatra mogućnost da pravila ublaži tako da korisnici jednom podese svoje preference (npr. u podešavanjima pregledača), umesto da to rade svaki put kada posećuju sajt.
Slične ideje iznele su i zemlje članice EU.
Danska, koja trenutno predsedava Savetom EU, predložila je još u maju da se ukinu baneri za kolačiće koji služe "tehnički neophodnim funkcijama" ili "jednostavnoj statistici". Takvi kolačići su, tvrde oni, "bezopasni", za razliku od onih za marketing, oglašavanje ili deljenje podataka sa trećim stranama.
Industrija, s druge strane, predlaže da se pravila o kolačićima prebace u Opštu uredbu o zaštiti podataka (GDPR). Za razliku od e-Privacy direktive koja traži strogi pristanak, GDPR koristi "pristup zasnovan na riziku", pa firme mogu prilagođavati mere zaštite u zavisnosti od rizika obrade podataka.
Privatnost je osetljiva tema evropske politike
Prvi potezi Komisije ka reformi pravila o kolačićima nagoveštavaju novu rundu snažnog lobiranja u Briselu – industrija protiv organizacija za zaštitu privatnosti.
Od GDPR-a do novijih zakona o tehnologiji, pitanje privatnosti je jedno od najspornijih u evropskim institucijama. Zbog toga su prethodni pokušaji reforme pravila o kolačićima ostali na pola puta.
Neke ideje o pojednostavljenju već su bile deo nacrta uredbe o e-privatnosti iz 2017, ali je on povučen u februaru ove godine, kao deo agende predsednice Komisije Ursule fon der Lajen za smanjenje regulative, jer institucije EU nisu uspele da postignu kompromis o obimnom tekstu koji je obuhvatao sve, od onlajn oglašavanja do nacionalne bezbednosti.
Frank Toma, direktor za politiku u udruženju oglašivača IAB Europe, kaže da e-Privacy direktiva ima "suviše krut" pristup pristanku i da bi se pravila mogla pojednostaviti prebacivanjem u GDPR, koji je fleksibilniji i zasnovan na proceni rizika. To bi omogućilo kompanijama da se pozovu i na druge pravne osnove, poput "legitimnog interesa".
Ipak, dodaje on, "naš poziv na pojednostavljenje ne treba mešati sa blažim pristupom zaštiti podataka. Svi se slažu da je važno zadržati ravnotežu između zaštite prava na privatnost i konkurentnosti evropske tehnološke industrije".
Svaki pokušaj izmene pravila o pristanku na kolačiće, međutim, naići će na snažan otpor briselskih organizacija za zaštitu privatnosti, koje upozoravaju na zloupotrebe kolačića za ciljno oglašavanje.
"Fokusirati se samo na kolačiće isto je što i premeštati stolice na Titaniku, pravi problem je nadzor kroz oglašavanje", ocenjuje Iksaso Dominges de Olazabal, savetnica u organizaciji European Digital Rights.
Ona podseća da zakon već pravi izuzetak za kolačiće koji su neophodni za uslugu koju korisnik jasno očekuje, poput čuvanja artikala u korpi.
"Proširivanje te kategorije na druge vrste ‘esencijalnog’ praćenja je obmanjujuće, jer bi se tako mogle podvući analitike ili personalizacija za potrebe oglašivača", dodaje ona.
Borba će se ponovo rasplamsati sledeće godine, kada Komisija planira da predstavi zakon posvećen oglašavanju, tzv. Zakon o digitalnoj pravičnosti (Digital Fairness Act). Komisija je navela da će taj okvir pomoći da se potrošači zaštite od manipulativnog dizajna i nepravedne personalizacije na internetu.
(EUpravo zato/Politiko)