Evropska komisija je u ponedeljak održala konferenciju na visokom nivou kako bi razmotrila napredak u sprovođenju preporuka iz izveštaja Marija Dragija o budućnosti evropske konkurentnosti.
Iako je predsednica Komisije, Ursula fon der Lajen, s pravom rekla da se "samo ono što se meri i uradi", i dalje nema podataka koji upoređuju Dragijeve predloge, vremenske rokove Kompasa konkurentnosti i stvarne rezultate ovog izveštaja, već samo nejasne infografike i reference aktivnosti na kojima je Komisija "počela" da radi, prenosi Euronews.
Zakon o digitalnom tržištu
U svom govoru Mario Dragi nije izričito pomenuo Zakon o digitalnom tržištu (DNA), ali je aludirao na "veliku reformu telekomunikacija" koja se očekuje do kraja godine, pa se pretpostavlja da se to odnosi na DNA.
Domen zakona ostaje nejasan, a očekuje se da će pregovori među državama članicama biti teški, posebno imajući u vidu trgovinski sporazum EU i SAD, koji ograničava uvođenje naknada za mreže.
Na nekim poljima Evropa pokazuje napredak. Velika reforma telekomunikacija očekuje se do kraja godine.
Potreba za ambicioznijom reformom GDPR-a
Mario Dragi je tačno dijagnostikovao probleme u primeni Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR) među državama članicama, napominjući da je GDPR povećao troškove podataka za oko 20% evropskih kompanija u poređenju sa američkim.
Blago je kritikovao trenutni pristup reformi GDPR-a, koji se i dalje fokusira na "olakšavanje vođenja evidencije i proširenje izuzeća za mala i srednja preduzeća".
Dragi je prevideo samo jednu tačku: reforma GDPR-a je ključna ne samo za AI kompanije, već za sve biznise u EU koji posluju na osnovu podataka. Nove strategije ili manja prilagođavanja okvira za otvorene podatke neće biti dovoljna ako GDPR nastavi da služi kao izgovor za zabranu pristupa podacima.
Do sada je Komisija insistirala na tome da se GDPR "neće ponovo otvarati". Međutim, kako je navela Fon der Lajenova, ne može biti "poslovanja po starom", jer će u suprotnom ambicija Evrope da iznedri sopstvene šampione ostati samo mrtvo slovo na papiru.
Jedan od najočiglednijih zahteva evropskih kompanija jeste radikalno pojednostavljenje GDPR-a - ne samo samog zakona, već i dodatnog opterećenja koje su dodale države članice. Obuka AI modela zahteva ogromne količine javnih podataka sa interneta, a pravna nesigurnost u vezi sa njihovom upotrebom stvara zastoje, koji odnose dosta novca, i usporava primenu u Evropi.
Istraživanja to potvrđuju: GDPR je povećao trošenje podataka za oko 20% evropskih kompanija u poređenju sa američkim konkurentima. Ipak, jedina promena je olakšavanje vođenja evidencije i proširenje izuzeća za mala i srednja preduzeća na srednje velike firme. Šira reforma ka jednostavnijim i usklađenim pravilima i dalje ostaje nejasna.
Zakon o veštačkoj inteligenciji
Nadovezujući se na svoje ranije izjave o preteranoj regulaciji koja sputava razvoj evropskih tehnoloških inovatora, Dragi se osvrnuo i na Zakon o AI.
Iako je uočio negativan uticaj GDPR-a na poslovanje evropskih kompanija, nije detaljno razmotrio GPAI Kodeks ponašanja i njegov uticaj na mogućnost AI developera da koriste podatke za treniranje modela, niti njegov uticaj na regulatornu sigurnost evropskih kompanija.
Zakon o AI predstavlja još jedan izvor nesigurnosti. Prva pravila, koja su uključivala zabranu "neprihvatljivo rizičnih" sistema, doneta su bez većih komplikacija. Kodeksi ponašanja koje su potpisali najveći developeri, zajedno sa smernicama Komisije iz avgusta, razjasnili su odgovornosti.
Dalje, Dragi je pozvao na "pauzu" u primeni Zakona o AI na visokorizične sisteme poput kritične infrastrukture i zdravstva.
Ali sledeća faza - koja obuhvata upravo visokorizične AI sisteme - mora da bude srazmerna i podržava inovacije i razvoj. Po njegovom mišljenju, primenu ove faze trebalo bi pauzirati dok se ne razmotre svi nedostaci.
Direktiva o javnim nabavkama: Kupuj evropsko
Mario Dragi je takođe izričito podržao predstojeće izmene Direktiva EU o javnim nabavkama, kojima rukovodi komesar Stefan Sežurne, napominjući da EU treba da iskoristi 14% BDP-a koji se troši na javne nabavke kako bi podržala evropske klaud servise i vertikalni AI, pozivajući se na ranije apele za uvođenje pristupa "Kupuj evropsko".
Potencijal je očigledan u mnogim sektorima: rezervisanje dela EU u nabavci čipova za odbranu; podrška evropskim klaud uslugama i vertikalnom AI; ili uvođenje kvota za čiste tehnološke proizvode poput zelenog čelika i aluminijuma. Rad na pravilima o povlašćenim nabavkama u EU javnom sektoru je započet, iako detalji ostaju nejasni.
Lakša pravila o spajanjima kompanija
Dragi je istakao da u Evropi vlada fragmentisan industrijski pejzaž, za razliku od SAD i Azije, koje imaju koristi od obima i konsolidacije. Zbog toga Evropa ostaje podeljena među nacionalnim tehnološkim prvacima.
Upozorio je da je čekanje do 2027. godine na reviziju smernica o spajanjima prekasno, jer "industrija ne može da čeka". Ove smernice će biti posebno važne za telekomunikacioni sektor EU, koji se dugo zalaže za lakša pravila o udruživanju operatera.
Evropa bi trebalo da zaštiti konkurenciju, a istovremeno promoviše konsolidaciju i inovacije. Pregled smernica o integraciji je u toku, ali industrija ne može da čeka do 2027. što je rok koji je u skladu sa predloženom procedurom.
Iako je Dragi često isticao mane preterane regulacije i potrebu za jačim upravljanjem, odlučio je da u svom govoru ne naglasi rad Komisije na ovom polju. Ostaje nejasno da li je ove tačke izostavio zbog vremenskih ograničenja ili radi bržeg izlaganja.
(EUpravo zato/Euronews)