Ekološki kriminal treći najprofitabilniji na svetu: Otpad sa zapada Evrope ielgalno završava u državama širom sveta

Organizovane kriminalne grupe, ali i korporacije, koriste korupciju kako bi ilegalni otpad prikrile unutar legalnih tokova i zaobišle regulatorne provere. Dodajte EUpravo zato u vaš Google izbor
Ilegalna deponija elektronskog otpada u Gani Foto: Shutterstock

Europol je još 2022. godine upozoravao da kriminalne mreže otpad sa zapada Evrope sve više usmeravaju prema centralnoj i istočnoj Evropi, da kriminalci koriste legalne kompanije za ilegalne poslove sa otpadom, a UNODC je nedavno upozorio da đubre završava u zemljama koje imaju blage kazne.

Izvan Evropske unije, evropski trgovci otpadom uglavnom ciljaju jugoistočnu Aziju kao odredište za ilegalni plastični otpad i otpadne brodove, a Afriku za staru električnu i elektronsku opremu.

Europol je upozorio i na način delovanja onih koji otpad zbrinjavaju mimo zakona. Veliki deo ekološkog kriminala odvija se kroz legalna preduzeća, zbog čega su takva krivična dela manje vidljiva. Preduzeća se često brzo otvaraju i zatvaraju, a trgovačke rute menjaju, što pokazuje prilagodljivost kriminalnih mreža i njihovu sklonost korišćenju novih načina prikrivanja poslovanja.

Korupcijom se prikriva ilegalno odlaganje otpada

Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) došla je do sličnih zaključaka kao Europol, ali je detaljnije opisala načine na koje se ilegalni otpad prikriva unutar legalnih tokova.

Njena studija, predstavljena ove godine u Beču, pokazuje da organizovane kriminalne grupe, ali i korporacije, koriste korupciju kako bi ilegalni otpad prikrile unutar legalnih tokova otpada i zaobišle regulatorne provere prevarama i koruptivnim postupcima. Takve aktivnosti mogu uključivati prevare sa dokumentima, iznudu, krađu, proneveru javnog novca, zloupotrebu položaja i pranje novca.

Trošak ilegalnog odlaganja ili trgovine otpadom takođe može biti znatno niži od cene legalnog zbrinjavanja i usluga upravljanja otpadom, čime nastaje snažan finansijski motiv za kršenje propisa.

Studija je utvrdila da se ilegalno odlaganje, spaljivanje, premeštanje, prevoz i zbrinjavanje otpada događa širom sveta. Kada se otpadom trguje, onaj čije je zbrinjavanje najskuplje često se premešta iz regiona sa visokim prihodima u one sa niskim prihodima.

UNODC upozorava i na jasnu ekonomsku računicu takvog kriminala. Počinioci često ciljaju zemlje u kojima kazne za ilegalnu trgovinu otpadom mogu biti znatno manje od dobiti ostvarene samo jednom ilegalnom pošiljkom elektronskog otpada.

Ugrožavanje prirode i zdravlja ljudi

Takvo krivično delo čini onaj ko protivno propisima odbacuje, odlaže, skladišti, obrađuje, uvozi, izvozi ili prevozi otpad, odnosno njime upravlja na način koji može trajnije ili u znatnoj meri da ugrozi vazduh, zemljište, podzemlje, vodu ili more, životinje i biljke ili život i zdravlje ljudi. Za osnovni oblik opisanog dela propisana je kazna zatvora do tri godine.

Treća najprofitabilnija kriminalna delatnost u svetu

Interpol je nedavno takođe izvestio da je ekološki kriminal na globalnom nivou postao treća najprofitabilnija kriminalna delatnost, nakon trgovine drogom i falsifikovanja, i da generiše ilegalnu dobit koja se meri milijardama.

(EUpravo zato/Index.hr)