Evropska unija godišnje proizvede gotovo 80 miliona tona ambalažnog otpada, što u proseku iznosi 177,8 kilograma po stanovniku, pokazuju novi podaci Eurostata.
Iako je to smanjenje od 8,7 kg u odnosu na 2022. godinu, količina otpada je porasla za više od 20 kilograma u poređenju s 2013. godinom.
Pod pojmom "ambalažni otpad" podrazumeva se svaki materijal koji se koristi za pakovanje, transport ili prezentaciju proizvoda, od staklenih flaša, plastičnih posuda i aluminijumskih limenki, do drvenih paleta i papirnih omota.
Najveći udeo u ukupnom otpadu čine papir i karton (40,4%), zatim plastika (19,8%), staklo (18,8%), drvo (15,8%) i metal (4,9%).
Belgija predvodi po reciklaži, Rumunija na začelju
Sedam zemalja EU već je ispunilo cilj za 2030. godinu - reciklažu najmanje 70% ambalažnog otpada.
Belgija je na prvom mestu sa impresivnom stopom od 79,7%, što se pripisuje sistemu naplate otpada po količini ("plati koliko baciš"), koji građane motiviše da više recikliraju.
Ovaj sistem postoji još od 1995. godine i naplaćuje domaćinstvima količinu mešanog otpada koju proizvedu, u Flandriji se, na primer, plaća oko 23 centa po kilogramu.
Pored toga, u Belgiji funkcioniše i dobrovoljni sistem povraćaja depozita za višekratnu ambalažu, kao što su staklene flaše i industrijski kontejneri.
Na drugom mestu nalazi se Holandija (75,8%), zatim Italija (75,6%), Češka (74,8%), Slovenija (73,6%), Slovačka (71,9%) i Španija (70,5%).
Na drugom kraju liste je Rumunija, koja je 2023. reciklirala samo 37,3% ambalažnog otpada.
Evropski parlament ističe da zemlje sa nižim BDP-om teže razvijaju efikasne i ekonomski održive sisteme za upravljanje otpadom.
Manje plastičnih kesa - Belgija ponovo prva
Direktiva EU o plastičnim kesama ima cilj da se do 2025. potrošnja lakih plastičnih kesa smanji na manje od 40 po stanovniku godišnje.
Zahvaljujući tome, mnoge prodavnice danas nude deblje i višekratne kese.
Belgija je i ovde lider i prosečno koristi samo četiri kese po osobi godišnje, a slede Poljska (7) i Portugal (14).
S druge strane, Letonija značajno premašuje cilj, čak 209 plastičnih kesa po osobi u 2023. godini.
(M.A./EUpravo zato/euronews.com)
Zašto je smanjenje otpada važno?
Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) upozorava da otpad ima ozbiljne posledice po zdravlje ljudi i prirodu.
Spaljivanje otpada povećava zagađenje vazduha, dok odlaganje na deponije može kontaminirati vodu i zemljište.
„EU pokazuje napredak -- sve više reciklira, a sve manje odlaže na deponije", navodi EEA.
„Ali, ostvarenje ciljeva zahteva dodatne napore. Neprerađivi proizvodi moraju se postepeno izbaciti iz upotrebe, a otpad sakupljati odvojeno da bi se mogao reciklirati."
Iako se oko 90% otpada EU prerađuje unutar Unije, značajne količine se i dalje izvoze -- najčešće radi reciklaže, što otvara pitanje zagađenja u siromašnijim zemljama gde taj otpad završava.