Reciklaža baterija postaje sve važniji segment u globalnom prelasku ka održivoj energiji, naročito sa porastom upotrebe električnih vozila i baterijskih tehnologija.
Stručnjaci ističu da bi ovaj sektor mogao igrati presudnu ulogu u narednim decenijama, a Kina već zauzima vodeću poziciju u industriji reciklaže.
Proces reciklaže obuhvata dve faze.
Najpre se istrošene baterije pretvaraju u takozvanu "crnu masu", a zatim se kroz rafinisanje iz nje izdvajaju ključne sirovine poput litijuma, nikla i kobalta koje se dalje koriste za proizvodnju novih baterija.
Zahvaljujući ranom ulaganju u infrastrukturu i lanac snabdevanja, Kina je danas neprikosnoveni lider, sa čak 78% globalnog kapaciteta za reciklažu baterija.
Očekuje se da će tokom 2025. godine preraditi 3,6 miliona tona otpadnih baterija, što je tri puta više nego 2022. godine.
U poređenju s tim, Evropa će reciklirati oko 416.000 tona, dok je kapacitet Severne Amerike znatno skromniji - oko 196.000 tona.
U oblasti rafiniranja crne mase Kina još ubedljivije dominira, sa predviđenih 2,5 miliona tona u 2025. godini, čime će pokriti čak 89% globalnog kapaciteta.
Poređenja radi, Evropa će rafinisati tek 28.000 tona, a Severna Amerika oko 21.000.
Rastuća potražnja za električnim vozilima i baterijskim sistemima za skladištenje energije (BESS) stavlja dodatni pritisak na zemlje da razviju sopstvene kapacitete i smanje zavisnost od kineske dominacije. BESS tržište je trenutno najbrže rastući segment, beležeći rast od 52% u 2024. godini - dvostruko više od EV sektora.
Među liderima u ovom segmentu su kompanije kao što su Tesla, Panasonic, LG, BYD i Samsung.
Kina takođe vodi i u BESS kapacitetima sa instaliranih 215,5 GWh i ambicioznim planom da dostigne 505,6 GWh. SAD su na drugom mestu sa 82,1 GWh postojećih i 162,5 GWh planiranih kapaciteta.
Kineska prednost leži ne samo u radnoj snazi i velikoj domaćoj potrošnji, već i u bogatstvu sirovina i teritorijalnim kapacitetima koji omogućavaju razvoj velikih postrojenja za reciklažu.
(M.A./EUpravo zato/biznis.rs)