Hutovo blato, Park prirode i međunarodno priznato Ramsar područje, predstavlja vredan prirodni resurs ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za celu Evropu.
Kroz korištenje znanja i iskustava partnera iz Evropske unije te povlačenje evropskih sredstava, osigurava se dugoročna održivost ovog i drugih zaštićenih područja.
U okviru savremenih projekata koji se oprovode na ovom području stiču se nova znanja, jača se saradnja i otvara put ka dugoročnoj zaštiti jedinstvene submediteranske močvare koja ovisi isključivo o količini, kvaliteti i dinamici vode.
Kroz projekte SMART-Water i MoWaClim, fokus je stavljen na bolje razumevanje i upravljanje vodnim resursima, ključnim za opstanak ekosastava i razvoj lokalne zajednice.
Direktorka Irena Rozić ističe da su ovi projekti od presudnog značaja jer omogućavaju povezivanje nauka i prakse, što je danas neophodno za očuvanje resursa.
"Projekti kao što su SMART-Water i MoWaClim podstaknuti su uključivanjem nauke i upravljača zaštićenih područja, tako da nam ti projekti doprinose boljem umrežavanju s lokalnim deonicima, institucijama i sa naučnim sektorom. U projektu SMART-Water radimo sa Univerzitetom u Zadru i kolegama s Instituta Ruđer Bošković, gde zajedno kroz uzimanje uzoraka i praćenje stanja voda dolazimo do konkretnih rezultata koji nam pomažu u daljnjem planiranju. Upravo ta interakcija nauke i konkretnih meera doprinosi ne samo očuvanju resursa u smislu prirode, nego i očuvanju tih resursa za unapređenje lokalne zajednice i našeg kraja," objasnila je ona.
Projekat MoWaClim odnosi se na praćenje interakcije površinskih i podzemnih voda.
Kako je objasnila Rozić, to je posebno važno za ovaj kraj, budući da je Hercegovina krško područje, gde površinske vode ne pokazuju celu sliku, a podzemni tokovi su jako važni, posebno zbog sve izraženijih antropogenih pritisaka na vodne resurse.
"Sve češće se susrećemo s prodorom slane vode, što je povezano i s poljoprivredom. Razumevanje količinskog stanja i sastava vode, kako u površinskom tako i u podzemnom delu, daje nam važne pokazatelje za održivu poljoprivredu i omogućava ranije intervencije u korištenju vode," dodala je.
Kroz ove projekte ostvaruje se uska saradnja između upravljača zaštićenih područja, lokalnih udela i naučnih institucija, što omogućava razmenu znanja i primenu konkretnih mera.
Takav pristup ne samo da pomaže očuvanju prirodnih resursa, već doprinosi i održivom razvoju lokalnih zajednica, povezujući znanost i praksu u svakodnevnom upravljanju zaštićenim područjima.
"Svako zaštićeno područje uspostavljeno je da bi se zaštitilo, očuvalo i promovisalo određeno prirodno dobro. Danas zaštita prirode traži aktivne mere i konkretne akcije, što je slučaj i s Hutovim blatom, gde projekti uključuju kolege iz Hrvatske, Crne Gore i drugih zemalja regiona, a napredak se ostvaruje zahvaljujući evropskim projektima i zajedničkim ciljevima", ističe direktorka Irena Rozić.
(EUpravo zato.rs/Dei.gov.ba)