Od Portugala do Francuske: Kako svet menja energiju, smanjuje emisije i donosi nadu za planetu

Dok klimatske promene svakodnevno izazivaju zabrinutost, stižu i ohrabrujuće vesti iz sveta ekologije: od Portugala koji proizvodi više od 80% struje iz obnovljivih izvora, preko inovacija u industrijskoj dekarbonizaciji u Finskoj, do uspeha koralnih grebena i retkih kitova. Ove priče dokazuju da su održiva rešenja moguća i da planeta ima šanse za bolje sutra.
Korali širom sveta su ugroženi zbog zagrevanja mora i okeana Foto: Jakub Gojda / Alamy / Alamy / Profimedia

Dok velike sile povlače klimatske zaštite, a temperature se približavaju opasnim granicama, lako je osećati zabrinutost za stanje Zemlje. Ekološka anksioznost je stvarna, ali postoje i dobre vesti koje dokazuju da još uvek ima nade za našu planetu.

Evo najzanimljivijih pozitivnih priča iz prvih meseci 2026. godine, od malih lokalnih inicijativa koje nas uvek nasmeju, do velikih projekata koji mogu promeniti svet.

Februar 2026.

Portugal prednjači u EU - preko 80% struje dolazi iz obnovljivih izvora

Prema Portugalskoj asocijaciji za obnovljive izvore (APREN), čak 80,7% struje proizvedene u januaru 2026. dolazi iz obnovljivih izvora. Ovo je najbolji rezultat u poslednjih devet meseci, a zemlja je sada druga u Evropi, odmah iza Norveške koja nije članica EU (96,3%), dok je Danska treća (78,8%).

"Vrući pesak za hladniju klimu" - Finska koristi pesak za smanjenje industrijskih emisija
Finska je pronašla neočekivanu snagu u pesku kako bi dekarbonizovala industrijsku proizvodnju toplote,  jedan od najvećih izvora emisija ugljen-dioksida u svetu.

Da li friteze poboljšavaju kvalitet vazduha u zatvorenom?

Friteze troše manje struje od običnih pećnica, što ih čini ekonomičnim rešenjem.

Nova istraživanja pokazuju da one mogu poboljšati i kvalitet vazduha unutra, uz jedan ključni uslov.

Januar 2026.

Evropa napušta "fosilni rolerkoster" - 10 zemalja ulaže 9,5 milijardi evra u vetroenergiju
Belgija, Danska, Francuska, Nemačka, Island, Irska, Luksemburg, Holandija, Norveška i UK potpisale su Hamburšku deklaraciju, obavezu za 100 GW zajedničkih vetroelektrana u Severnom moru do 2050. godine, što je dovoljno za 143 miliona domaćinstava.

Održivi fungicid spašava francuske vinograde

Francuskim vinarima ponuđeno je rešenje nakon zabrane bakarnih fungicida.

Šon Smit iz britanske kompanije Eden Research razvio je održivu alternativu koja štiti berbu od plesni i bolesti.

Solar i vetar prvi put pretekao fosilna goriva u EU

Foto: Shutterstock

2025. godine energija vetra i Sunca proizvela je više električne energije nego fosilna goriva, što predstavlja veliki korak ka čistoj energiji.

Istorijski ugovor o međunarodnim vodama

Potpisan je ugovor o očuvanju međunarodnih voda, što je prvi pravni okvir za zaštitu biodiverziteta u tim područjima i pravednu raspodelu resursa među državama.

Gljive koje "gutaju" ugljen-dioksid 

Dr Toby Kiers, evolucioni biolog, dobio je Tyler nagradu 2026. za izuzetna dostignuća u zaštiti životne sredine, jer gljive mogu biti ključ u borbi protiv klimatskih promena.

Koralni grebeni - tajno oružje protiv globalne gladi

Foto: Shutterstock

Istraživanja Smithsonian Tropical Research Institute pokazuju da obnova i održivo upravljanje ribljim populacijama u koralnim grebenima može pomoći u borbi protiv pothranjenosti, ponekad za samo šest godina.

Retke vrste kitova beleže ohrabrujući porast mladih

Foto: Shutterstock

Populacija severnoatlantskog pravog kita, procenjena na 384 jedinke, polako raste, ali stručnjaci upozoravaju da je potrebno još mladih da se spreči izumiranje.

Francuska zabranila "večne hemikalije"

Foto: robert coolen/Shutterstock

Od 1. januara 2026. na snazi je zabrana perzistentnih hemikalija zbog štetnog uticaja na zdravlje, nakon što je više od 140.000 građana apelovalo na poslanike da podrže zakon.

(M.A./EUpravo zato/euronews.com)