Solarna revolucija na aerodromima Balkana i regiona: Od Istanbula do Zagreba trka ka energetskoj nezavisnosti

Aerodromi širom Jugoistočne Evrope sve više ulažu u solarne elektrane. Dok Turska i Grčka prednjače sa mega projektima, i zemlje Balkana poput Albanije, Rumunije i Srbije kreću u solarnu transformaciju svojih vazdušnih luka, a neki od njih već beleže globalne rekorde.
Solarni paneli na aerodromu i avion koji sleće Foto: Shutterstock/ Fahroni

Aerodromi širom Jugoistočne Evrope ubrzano ulažu u obnovljive izvore energije, s posebnim fokusom na solarne elektrane.

Prednjače terminali u Istanbulu i Atini, koji uskoro planiraju da u potpunosti zadovolje svoje energetske potrebe iz sopstvenih fotonaponskih postrojenja, čime se svrstavaju među prve energetski nezavisne aerodrome na svetu.

Osim u solarne panele, aerodromi u regionu ulažu i u energetsku efikasnost, električna vozila, sisteme za upravljanje otpadom i tretman otpadnih voda, kako bi smanjili emisije ugljen-dioksida i ekološki otisak.

Novi projekti u Albaniji i Hrvatskoj

U Albaniji, operater aerodroma u Kukešu pokreće projekat solarne elektrane snage 12 MW, dok je u Valoni u toku gradnja aerodroma koji će biti prekriven solarnim panelima.

U Zagrebu je već puštena u rad manja solarna elektrana, uz najavu proširenja i prelazak na LED osvetljenje i potpunu upotrebu struje iz obnovljivih izvora.

Turska pravi gigantske korake

U Turskoj su ulaganja posebno impresivna.

Aerodrom u Istanbulu gradi solarni park snage gotovo 200 MW, dok aerodrom u Dalamanu već proizvodi više od polovine potrebne energije iz sunčevih panela postavljenih na krovu terminala, što je najveći takav sistem među aerodromima u svetu.

TAV Airports Holding sprovodi više solarnih projekata širom zemlje, uključujući aerodrome u Izmiru, Bodrumu i Erzurumu.

Rumunija se oslanja na EU fondove

Rumunski aerodromi, poput onih u Jašiju, Klužu, Sibinju i Bakauu, razvijaju projekte uz podršku fondova EU.

Fokus je na kombinovanju solarnih elektrana s baterijskim skladištima energije, čime žele da postanu energetski nezavisni do 2026. godine.

Primeri iz regiona: Kipar, Srbija i BiH

Na Kipru su već instalirane solarne elektrane na aerodromima u Larnaki i Pafosu, koje pokrivaju do 30% potrošnje.

Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu još 2022. godine pustio je u rad sistem snage 1 MW, dok su aerodromi u Sarajevu i Tuzli najavili slične projekte.

(M.A./EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)