Velike vrućine koje su ovog leta pogodile Srbiju, ali i celu Evropu, ostavile su traga na ceo ekosistem. Suša i šumski požari, poljoprivredi Evropske unije naneli su između 14 i 17 milijardi evra štete.
Kako je naveo evropski komesar za poljoprivredu Kristof Hansen, konačni gubici biće poznati tek nakon završetka žetve.
Ovogodišnje vrućine naročito su pogodile letnje useve, a zajednički istraživački centar Evropske unije još je krajem avgusta upozorio da su ekstremna vrućina i nedostatak vode u velikom delu zapadne i srednje Evrope značajno smanjili očekivane prinose, dok su u najteže pogođenim područjima zabeleženi i potpuni gubici useva.
Problem predstavlja i nedostatak hrane za stoku
Velike probleme imaju i stočari jer je suša smanjila količinu trave i druge stočne hrane, a Evropska komisija je ranije navela da su vrućina i suša znatno smanjile raspoloživost pašnjaka i proizvodnju biomase u velikim delovima zapadne i srednje Evrope.
Hansen smatra da Evropa mora više da ulaže u skladištenje vode, kao i u efikasnije i preciznije sisteme za navodnjavanje kojima bi se smanjila potrošnja vode.
Samo 12 odsto proizvodnje je osigurano
Otežavajuća okolnost je i niska primena osiguranja u poljoprivredi. Kako je naveo komesar, samo je 12 odsto poljoprivredne proizvodnje u EU osigurano od štete, dok bi veće osiguravajuće pokriće poljoprivrednicima omogućilo lakši oporavak i olakšalo nova ulaganja.
Pitanje osiguranja postalo je deo šire rasprave u Evropskoj komisiji, a predsednica Komisije Ursula fon der Lajen najavila je osnivanje Saveza za klimatsko osiguranje i nove mere kojima bi se smanjio veliki jaz između ukupne štete izazvane klimatskim promenama i iznosa koji pokrivaju osiguravajuća društva.
Takođe, Fon der Lajen je najavila i novu evropsku inicijaticu za vodu i upozorila da nedostatak vode ugrožava poljoprivredu, energetiku i lance snabdevanja. Tom prilikom je najavila i predloge za bolje upravljanje rizicima u poljoprivredi.
Komisija istovremeno priprema i evropski plan za toplotne talase, a prema podacima Komisije, ovogodišnje ponavljane toplotne talase pratili su izražen nedostatak padavina i rekordno niski vodostaji pojedinih velikih evropskih reka, dok su letnji usevi u najteže pogođenim delovima Evrope sazrevali prerano i uz znatno niže prinose.
(EUpravo zato/Index)