Zeleni venac, sunce je visoko na nebu, a temperatura prelazi 35 stepeni Celzijusovih. Asfalt isijava toplotu, autobusi izbacuju izduvne gasove iz svojih auspuha, a senka između betonskih nadstrešnica često deluje kao kratkotrajna iluzija, a ne pravi hlad.
Ljudi koji čekaju prevoz nervozno prebacuju flašicu vode iz ruke u ruku. Pokušavaju da nađu mesto uz neku ivicu gde ima makar malo senke, dok se osećaj sparine zadržava čak i predveče.
Mnogi stanovnici gradova poznaju taj osećaj: trenutak kada se čini da se nalaze u loncu.
Upravo taj fenomen naučnici nazivaju urbanim toplotnim ostrvom, pojavom zbog koje su gradske sredine primetno toplije od sela, šuma i otvorenih prostora sa zelenilom.
Šta su to urbana toplotna ostrva?
Fenomen urbanih toplotnih ostrva nastaje kada gradovi akumuliraju i zadržavaju toplotu.
Beton, asfalt, čelik i staklo tokom dana upijaju sunčevu energiju, a zatim je satima vraćaju u atmosferu. Ukoliko tome dodamo i izduvne gasove, poput one količine koja se ispušta na okretnicama brojnih linija beogradkog gradskog prevoza (poput Zelenog venca), dolazimo do osećaja da tlo pod nama gori.
Problem koji prema dostupnim podacima pogađa oko tri četvrtine Evropljana.
Za razliku od površina u prirodi, koje se hlade isparavanjem vode iz zemlje i vegetacije, urbane zone gotovo da nemaju način kojim bi "otpustili" toplotu.
Problem dodatno pojačavaju gust raspored zgrada, nedostatak vetra, saobraćaj, klima-uređaji i industrija. Centralna jezgra evropskih metropola tokom noći su i do četiri stepena toplija od okolnih ruralnih sredina, piše Euronews.
Poseban problem predstavljaju takozvane "tropske noći", tokom kojih temperatura ne pada ispod 20 stepeni. Organizam tada nema priliku da se oporavi od dnevne vrućine, što posebno pogađa starije osobe, hronične bolesnike i malu decu.
Visoke noćne temperature povezane su sa većim rizikom od iscrpljenosti, problemima sa disanjem i kardiovaskulatnim tegobama. Takođe, istraživanja su pokazala da su urbana toplotna ostrva povezana sa hiljadama prevremenih smrti tokom velikih letnjih vrućina.
Situacija u Srbiji
I Srbija se suočava sa ovim problemom. Klima 101 navodi da je prva mapa urbanih toplotnih ostrva Beograda (izrađena 2023. godine) pokazala da pojedini delovi grada imaju znatno više tropskih noći od drugih; Savski amfiteatar, delovi priobalja i gusto izgrađene zone sa malo zelenila.
Stručnjaci upozoravaju da betonizacija bez planskog ozelenjavanja dodatno pojačava efekat urbanih toplotnih ostrva. Jedan od pozitivnih primera u Srbiji je i Niš, koji kroz realizaciju projekta: "Urbana toplotna ostrva, otpornost, spremnost i strategije održavanja - Be Ready", pokušava da se izbori sa ovim problemom.
Rešenja po uzoru na evropske modele
Slični problemi zabeleženi su širom Evrope. Tokom sve češćih toplotnih talasa, gradovi poput Pariza, Londona i Madrida postaju "zamke za toplotu", naročito noću.
Rešenja, međutim, postoje i mnoga su iznenađujuće jednostavna. Stručnjaci navode da sadnja drveća snižava temperaturu i do nekoliko stepeni, jer krošnje stvaraju hlad i isparavanjem hlade vazduh.
Zeleni krovovi i vertikalne bašte pomažu da se smanji zagrevanje zgrada, dok svetliji materijali na krovovima i asfaltu odbijaju deo sunčevog zračenja umesto da ga upijaju.
Mnogi gradovi već eksperimentišu sa "hladnim asfaltom", većim brojem parkova, fontanama i takozvanim klimatskim skloništima (javnim prostorima gde građani mogu da se rashlade tokom ekstremnih vrućina).
Stoga, stručnjaci u Srbiji sve više ističu da budućnost gradova ne zavisi samo od toga koliko se gradi, već i od toga koliko su podnošljivi za život tokom leta.
(EUpravo zato/Euronews)