Okružni su u Hagu je naložio holandskoj vladi da izradi plan za zaštitu stanovnika malog karipskog ostrva Boner od razarajućih posledica klimatskih promena.
Sud je, u snažnoj kritici holandskih vlasti, takođe presudio da je vlada diskriminisala 20.000 stanovnika Bonera tako što nije preduzela "blagovremene i odgovarajuće mere" da ih zaštiti od klimatskih promena dok ne bude prekasno.
"Ostrvo je već na udaru poplava usled tropskih oluja i ekstremnih padavina, a prema mišljenju više istraživača, to će se u narednim godinama samo pogoršavati", rekao je sudija Jerzi Luiten pred prepunom sudnicom.
Kako je dodao, čak i konzervativne prognoze predviđaju da će delovi ostrva do 2050. godine biti pod vodom.
Tužbu je pokrenulo osam stanovnika Bonera, uz podršku ekološke organizacije "Grinpis" (Greenpeace), sa ciljem da vlasti bolje zaštite svoje građane od rasta temperatura i nivoa mora, a slučaj bi mogao da postavi presedan za slične pravne postupke širom sveta.
Stanovnici Bonera: "Više nismo građani drugog reda"
"Sudije su nas čule. Više nismo građani drugog reda. Vrlo sam srećna", rekla je meštanka Džeki Bernabela.
Vlada Holandije se nije odmah oglasila povodom presude na 90 strana, a na odluku je moguće uložiti žalbu.
Mari Velkop iz holandskog ogranka Grinpisa je izjavila: "Bila bi to istorijska pobeda ako sudska odluka primora državu da preduzme konkretne mere za zaštitu ljudi od ekstremnih vremenskih nepogoda i drugih posledica klimatske krize".
Slučaj je pokrenut u Hagu jer su Boner, zajedno sa još dva ostrva, Sveti Eustahije i Saba, 2010. godine postali posebne holandske opštine. Stanovnici ostrva, njih 20.000, holandski su državljani na osnovu kolonijalne istorije.
Holandija mora da pooštri klimatska pravila
Advokati koji su zastupali holandsku državu su tvrdili su da ta zemlja već preduzima značajne korake u borbi protiv klimatskih promena, navodeći smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i mere ublažavanja. Advokat Edvard Brans je izjavio da bi ovim pitanjem trebalo da se bave nacionalne administracije, a ne sudije.
Međutim, sud je ocenio da napori vlade nisu dovoljni, navodeći da cilj smanjenja emisija za 55 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 1990. nije obavezujući i da ne obuhvata u potpunosti emisije iz vazdušnog i pomorskog saobraćaja. Sud je takođe naveo da je "vrlo malo verovatno" da će Holandija ispuniti taj cilj do 2030. godinu.
U međuvremenu, već nekoliko nedelja se u Holandiji vode pregovori o formiranju nove vlade, nakon izbora održanih krajem oktobra. Po svemu sudeći, biće formirana nova manjinska koalicija na čelu sa liderom centrističke stranke D66 Robom Jetenom.
Jeten je već stekao "klimatsku" reputaciju jer je kao ministar sproveo niz zakona kojim bi se država odvojila od fosilnih goriva i značajno smanjila emisije ugljen-dioksida. Ukoliko zaista stane na čelo nove vlade, očekuje se da će klimatske mere biti pooštrene, u skladu sa sudskom odlukom.
Istaknuti slučaj Urgenda
Ovo nije prvi put da Okružni sud u Hagu donosi revolucionarnu odluku koja se tiče klime. Isti sud je pre više od deset godina razmatrao prvu fazu čuvenog slučaja Urgenda. Postupak je okončan 2019. godine, kada je Vrhovni sud Holandije presudio u korist klimatskih aktivista i naložio vladi da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte, čime je otvoren put sličnim pravnim izazovima širom sveta.
Odluka u slučaju Urgenda ima istaknuto mesto i u nedavnim presudama Evropskog suda za ljudska prava i najvišeg suda Ujedinjenih nacija, Međunarodnog suda pravde. Oba suda su zaključila da nepreduzimanje mera protiv klimatskih promena predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Inače, u periodu od 2013. do 2023. godine, nivo mora porastao je u globalnom proseku za oko 4,3 centimetra, pri čemu su u pojedinim delovima Pacifika zabeležene i veće brojke. Svet se takođe zagrejao za 1,3 °C u odnosu na predindustrijsko doba, usled sagorevanja fosilnih goriva.
(EUpravo zato/Euronews)