Ovo leto je bilo vrlo toplo. Iako nije najtoplije po zabeleženim rekordima, temperature su bile tek neznatno ispod tih vrednosti.
Toplotni talas se u određenim oblastima nastavio i tokom jeseni. Novi podaci klimatskog servisa Kopernikus pokazuju koliko se septembar 2025. može uporediti sa prethodnim godinama.
Temperature mora i kopna su uporno bile visoke, dok je Skandinavija prijavljivala posebno upečatljiv rast.
Kopernikus prikuplja milijarde podataka od satelita, brodova, letelica i meteoroloških stanica širom sveta, a svakog meseca se objavljuje izveštaj o stanju klime.
Najnoviji izveštaj je pokazao da je septembar za nama bio treći najtopliji širom sveta. Prosečna temperatura vazduha je bila 16.11 stepeni, što je 0.66 stepeni više nego što je bio septembarski prosek za period od 1991. do 2020.
Najtopliji septembar je zabeležen 2023. Ovogodišnji septembar je bio samo 0.7 stepeni hladniji.
Toplija mora
Kako se vazduh zagreva usled klimatskih promena, tako se zagreva i more. Okeani upijaju višak ugljen-dioksida i toplote.
Podaci servisa Kopernikus pokazali su da je temperatura okeana bila relativno visoka. U septembru 2025. prosečna globalna temperatura površine mora iznosila je 20.72°C. To je treća najviša vrednost ikada zabeležena za taj mesec, za 0.20°C niža od proseka iz septembra 2023. Nadprosečne temperature površine mora bile su koncentrisane u severnom Pacifiku.
U centralnom i istočnom ekvatorijalnom Pacifiku, temperature površine mora bile su blizu ili ispod proseka za period 1991-2020.
Topliji okeani mogu da doprinesu porastu nivoa mora, podstaknu ekstremne vremenske pojave i poremete ključne biološke procese.
"Godinu dana kasnije, globalni temperaturni kontekst ostaje gotovo nepromenjen, sa uporno visokim temperaturama kopna i površine mora, što odražava nastavak uticaja akumulacije gasova sa efektom staklene bašte u atmosferi", rekla je Samanta Berdžes, strateški rukovodilac za klimu u Servisu za klimatske promene Kopernikus.
Kakva je situacija u Evropi?
U septembru je prosečna temperatura kopna u Evropi iznosila 15.95°C. To je za 1.23°C više od proseka za septembar u periodu 1991-2020, što ga čini petim najtoplijim septembrom u istoriji merenja. Razlika u odnosu na četvrti i šesti najtopliji septembar, 2018. i 2011. godine, bila je minimalna.
Istočna Evropa i Fenoskandija - geografski region koji obuhvata Skandinavsko poluostrvo i Finsku - nastavile su da beleže najizraženije nadprosečne temperature vazduha. Zanimljivo je da su pojedini delovi zapadne Evrope imali temperature niže od prosečnih, ali su te razlike uglavnom bile manje od jednog stepena.
Regioni poput Norveškog mora i Sredozemlja imali su nadprosečne temperature površine mora. Led na moru je takođe pretrpeo gubitke. U Evropi su koncentracije morskog leda ispod proseka bile najizraženije severno od Svalbarda i ruskog arhipelaga Zemlje Franje Josifa.
Pojedini delovi Evrope su bili vlažniji nego inače. Severozapadna i centralna Evropa, Fenoskandija, istočna obala Crnog mora, delovi Italije, priobalne oblasti Hrvatske i istočne Španije imale su više padavina od proseka. Obilne kiše izazvale su poplave u pojedinim oblastima, poput Valensije, severne Italije i istarske regije u Hrvatskoj. Istraživanja su pokazala da klimatske promene čine ekstremne vremenske pojave sve češćim i intenzivnijim.
Neki regioni bili su suvlji od proseka: veći deo Iberijskog poluostrva, norveška obala, veći deo kopnene Italije, Balkan, kao i delovi Ukrajine i Rusije, imali su manje padavina nego obično.
(EUpravo zato/Euronews)