Nijedna zemlja nije sigurna od klimatskih promena, poručili su naučnici nakon što je i nordijske zemlje u julu pogodio toplotni talas.
Norveška, Švedska i Finska poznate su po hladnijoj klimi, ali su zabeležile visoke temperature. U Finskoj je rekordna 22 dana bilo iznad 30 stepeni dok je Švedska imala 10 uzastopnih tropskih noći kada temperature nisu padale ispod 20 stepeni.
Globalno zagrevanje, prouzrokovano sagorevanjem fosilnih goriva, toplotne talase načinilo je 10 puta izvesnijim i za dva stepena toplijim. Pojedini meteorološki podaci i klimatski modeli, koje su naučnici koristili u analizi, pokazuju da se julski toplotni talas u nordijskim zemljama ne bi ni dogodio da nije bilo promene klime.
Vrućina je uticala na stanovništvo na više načina, bolnice su bile prepune i pregrejane, a pojedine operacije su morale da budu otkazane. Najmanje 60 ljudi se utopilo jer se povećao broj kupača na otvorenom, a u moru i na jezerima su procvetale alge.
Toplota je pogodila i živi svet, naročito poznate švedske irvase. Pojedine životinje su uginule od vrućine, a druge su ulazile u gradove tražeći hlad. Vozači su dobili upozorenje da bi irvasa moglo da bude i u tunelima jer su tu našli spas od vrućina.
Poslednjih nedelja su visoke temperature zabeležene u Velikoj Britaniji, Španiji i Hrvatskoj, kao i u SAD, Japanu i Južnoj Koreji.
Naučnici su uvereni da klimatska kriza pojačava ovakve ekstremne pojave.
Profesorka Frederike Oto, klimatolog sa Imperijalnog koledža u Londonu, rekla je da se čak i relativno hladne skandinavske zemlje suoočavaju sa opasnim toplotnim talasima i da nijedna zemlja nije bezbedna kada je reč o klimatskim promenama.
"Sagorevanje nafte, gasa i uglja danas ubija ljude. Fosilna goriva superpojačavaju ekstremne vremenske prilike, a kako bismo zaustavili klimu da bude još opasnija, moramo da se okrenemo obnovljivim izvorima energije", navela je.
Procenjuje se da će se do 2100. godine broj ovakvih toplotnih talasa u Skandinaviji povećati pet puta.
Izveštaj organizacije WWA je pokazao da klimatske promene menjaju svet u kome živimo i da čak i relativno malo povećanje temperature od 0,2 stepena od 2018. godine udvostručuje šansu za pojavu ovakvih toplotnih talasa.
(EUpravo zato/Guardian)