Evropska komisija predstaviće novi cilj u strateškom planu čije je objavljivanje planirano za 17. jul, a nacrt dokumenta u koji je Bloomber imao uvid predviđa njegovu ugradnju u zakon u okviru predloga ovog regulatornog tela za novi energetski okvir nakon 2030. godine, u četvrtom kvartalu ove godine.
Cilj elektrifikacije biće izražen kao još nedefinisani procenat udela u potrošnji energije do 2040. godine.
Pritisak da se smanji zavisnost od uvoza energije postao je ključno političko pitanje nakon prekida isporuke ruskog gasa koji jr doveo cene do rekordnih nivoa posle invazije na Ukrajinu, a kriza na Bliskom istoku uzdrmala globalna tržišta.
"Odlučnim delovanjem na svim nivoima, Evropa može postati prvi elektro-kontinent", navodi Komisija u dokumentu i dodaje:
"Ova duboka transformacija zahtevaće investicije i dovesti do ušteda i koristi koje prevazilaze sam energetski sistem – od proizvođača čistih tehnologija do sektora instalacija, od modernijih i konkurentnijih industrija do smanjenja emisija i zagađenja u evropskim gradovima".
Sprovođenjem ove ideje i samim procesom ubrzanja elektrifikacije, Evropa bi mogla da zameni dve trećine svoje potražnje za gasom i prepolovi potrošnju nafte, čime bi smanjila račun za uvoz fosilnih goriva za 200 milijardi evra do kraja naredne decenije, prema nacrtu koji do objavljivanja može biti podložan promenama.
Takođe, to bi moglo pomoći regionu da smanji uporno visoke cene energije, koje opterećuju konkurentnost Evrope u poređenju sa SAD i Kinom.
70 odsto iz čistih izvora
EU procenjuje da 70 odsto električne energije proizvedene u bloku već dolazi iz lokalnih čistih izvora, uz značajne pomake u energetskoj efikasnosti.
Ipak, stopa elektrifikacije u regionu, odnosno udeo električne energije u krajnjoj potrošnji energije, stagnira na 23 odsto već deceniju, u poređenju sa više od 30 procenata u Kini, Koreji ili Japanu, prema podacima Međunarodne agencije za energiju.
"Otključavanje potencijala elektrifikacije podržalo bi snažnu proizvodnu bazu čistih tehnologija u Evropi i povezane lance vrednosti za vetroturbine, baterijska električna vozila ili toplotne pumpe i značajno bi povećalo broj kvalifikovanih radnih mesta", saopštila je EU.
Očekuje se da plan utvrdi akcije koje Komisija planira da preduzme ove i sledeće godine u sektorima koji najviše zavise od fosilnih goriva. U industriji želi da se osloni na ciljanu upotrebu fondova zasnovanih na tržištu ugljenika kako bi podstakla elektrifikaciju, dok u transportu ima za cilj da obezbedi bolji pristup infrastrukturi za punjenje, elektrifikuje teška vozila i podstakne luke da postanu čvorišta čiste energije.
Da bi dostigla cilj elektrifikacije, EU će morati da se suoči sa nizom prepreka, uključujući visoke početne troškove ulaganja za prelazak sa fosilnih goriva na električnu energiju, modernizaciju električnih mreža i proširenje proizvodnih kapaciteta, a bloku je neophodna i promena pravila o oporezivanju energije i postepeno ukidanje subvencija za fosilna goriva nakon 2030. godine, navodi Komisija.
(EUpravo zato/Biznis.rs)